ČUVALA STOKU, PEVUŠILA I MAŠTALA DA SNIMI ALBUM: Malo je poznato iz kog mesta potiče Nada Topčagić
SENADA Nada Topčagić je poznata pevačica. Njena karijera je jako bogata. Svi vole da se vesele uz njene pesme.
Foto: Jutjub printskrin/novo jutro
Prepoznatljiva je po pesmama „Jutro je“, „Treba mi rame tvoje“, „Zovem te, zovem“, „Mihajlo, Miki, Miki“ i drugima. U braku sa estradnim menadžerom Zlatkom Đorđevićem ima sina Miroslava. Prvu singl ploču snimila je sa 22 godine. Od tada do 2004. godine objavila je 18 studijskih albuma i desetak singlova i kompilacija. Njene ploče su prodavane u tiražima od 50 do 100 hiljada primeraka, a pevala je na festivalima „Hit leta“, „MESAM“, „Hit parada“ i „Vogošća“. Važi za jednu od najtraženijih pevačica narodne muzike.
U jednom intervjuu je ispričala da je još kao devojčica, čuvajući stoku pomalo pevušila i sanjala kako će da snimi album i postane popularna. Otac ju je vodio na nastupe čuvenih pevača, a kupio joj je i tranzistor na kome je obično slušala zabavnu muziku i sevdalinke. Po završetku srednje škole se zaposlila, ali je saznala za audiciju za pevače amatere koja se tada održavala u Modriči. Odlučila je da se prijavi, uprkos tome što se roditelji nisu slagali sa njenom namerom da postane pevačica. Na toj audiciji je zauzela tek sedmo mesto, a organizatori su se razočarani vratili u Beograd.
Međutim, Žika Radenković, čuveni aranžer i instrumentalista iz Knjaževca je prepoznao potencijal u Nadinom glasu i pozvao je u Beograd. Sa samo 18 godina ona je krenula u osvajanje jugoslovenskog muzičkog neba.
Za razliku od mnogih njenih kolegica, Nada Topčagić kaže da nije počela karijeru pevajući u kafanama. Naprotiv, zahvaljujući Radenkoviću bila je „prateći“ pevač pred nastupe najvećih zvezda narodne muzike. Tako je radila skoro pet godina, da bi došla u poziciju da snimi prvu ploču. Na prvoj „singlici“ koju je 1975. godine objavila Diskografska kuća „Studio B“ bile su pesme „Na Drini ćuprija“ i „Ja Podrinka, a moj dragi nije“. Otpevala ih je u pratnji Ansambla Stanimira Stojanovića.
Imala je sreću da upozna Predraga Vukovića Vukasa, kompozitora, tekstopisca, aranžera i producenta koji je do tada napravio brojne hitove raznim pevačima folk muzike. Napisao joj je numere „Postoji samo jedan čovjek“ i „Dva zlatna prstena“. Ove pesme su se našle na „singlici“ koju je 1976. godine objavio „PGP RTB“, a Nada ih je otpevala u pratnji Ansambla Branimira Đokića. Praksu da svake godine izda po jednu „singlicu“ nastavila je i sledeće godine kada je ista diskografska kuća objavila ploču sa pesmama „Zaklanjaš mi sunce“ i „Ljubavno putovanje“. Ponovo je obe pesme pisao Vukas, a pratio ju je isti ansambl.
Senada Topčagić je rođena 1953. godine u Modriči. Sa bakom, dve sestre i bratom odrasla je u selu Tarevci nedaleko od rodnog grada, jer su roditelji u to vreme radili u Slavoniji. Jedan deo života je provela u Osijeku, gde je pohađala osnovnu školu, ali se brzo vratila u BiH i u Modriči završila osnovnu i Srednju hemijsku školu.
(Espreso)
Preporučujemo
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)