ODLIČJA POSEBNOG SJAJA: Ministar sporta Zoran Gajić za "Novosti" o uspesima naših olimpijaca i paraolimpijaca, a i o srpskom sportu uopšte
Imali smo planove da osvojimo više medalja, ali je značaj osvojenih odličja veoma veliki.
Foto: Goran Čvorović
To u razgovoru za "Novosti" ističe ministar sporta Zoran Gajić u analizi ostvarenih rezultata na završenom ciklusu Igara u Parizu.
• Kako ocenjujete uspeh naših sportista na Olimpijskim igrama?
- Imali smo veća očekivanja, što se tiče broja medalja. Nije to nikakva tajna. "Projektovali" smo ih desetak. Imamo dvostruko manje, "samo" pet. Ali, s druge strane, svi koji smo dugo u sportu i koji smo bili na više Olimipijada, stalno smo zamerali brojanje medalja. U kolektivnim sportovima, gde smo tradicionalno jaki, računa se samo jedna. A nama je u Srbiju ovog leta došlo 29 odličja.
• Blešte posebnim sjajem?
- Specifična težina osvojenih medalja je izuzetno velika. Novakovo zlato ili košarkaški performans i to kako su se pokazali protiv SAD, a onda i kako su se digli posle tog poraza u kome smo imali pobedu, i pronašli snage da pobede svetskog prvaka Nemačku, predstavljaju ogroman uspeh. Sve to izazvalo je i veliki "vizibiliti" u planternim razmerama. I pored smene generacija, vaterpolo je uspeo da donese trostruko olimpijsko zlato. Najbolje su igrali u finalu. Oduševili su nas i Zorana, Damir i Aleksandra. Time smo na neki način višestruko "pokrili" brojčani nedostatak medalja. Možemo da budemo ponosni na ono što su ostvarili naši olimpijci.
• Kako gledate na nastup paraolimpijaca?
Svaka im čast! Zaslužili su velike čestitke. Imaju neverovatan procenat uspeha. Od 23 sportista koliko ih je učestvovalo, osvojili su 6 medalja! To je, zaista, neviđeno. Vlada i predsednik Srbije pri tom nisu pravili nikakvu razliku u premijama i nacionalnim priznanjima između članova olimpijskog i paraolimpijskog tima, i to je za svaku pohvalu.
• Šta su sledeći koraci, kada je reč o ulaganjima u sport?
- Već razmatramo izveštaje svih sportskih saveza koji su imali učesnike na Igrama. Počeli smo da se spremamo za novi olimpijski ciklus. Upitnike smo im dostavili već nedelju dana posle završetka OI, a savezi su na to u najkraćem roku odgovorili. Zajedno analiziramo prethodni ciklus, a od njih smo dobili predloge kako da radimo dalje. Reč je i o finasiranju, ali i o primeni planova i programa da bi se postigli još veći uspesi. Moramo ravnomerno da razvijamo i Vranje, i Leskovac, i Zrenjanin, i Kikindu, i Mali Zvornik, i Loznicu, i Novu Varoš, i Užice.
• Hoće li biti analize kada je reč o velikim ulaganjima i trenutnog nedostatka vrhunskih rezultata u pojedinim sportovima, kao što su, na primer, rukomet, fudbal ili veslanje?
- Svakako će se uraditi analiza. Imamo kategorizaciju sportova. Neki idu dole, neki gore, neki se održavaju tamo gde su bili. To je tako u sportu. Ko je dobar, ostvari rezultate, ko nije, gubi, pa se vraća. U sportu je najvažnije da nikada ne budete zadovoljni i da stalno gledate šta biste mogli bolje da uradite.
• Šta je put do još većih uspeha?
- Za uspeh u sportu postoje tri osnovna elementa. To su infrastruktura, redovno finansiranje godišnjih i višegodišnjih programa i stručni rad. Skoncentrisani smo na sva tri segmenta. Užasavam se komentara u kojima se neki pitaju zašto ulažemo u infrastrukturu. Moramo da idemo napred. Sport nije sam po sebi cilj, već proističe iz fizičkog vaspitanja. Odatle kreću mlađe kategorije. Pa, neko bude šampion, neko ne bude, ali dobijaju svi. Kada deca vežbaju, dobijamo na planu zdravlja nacije, karakternim osobinama, vaspitnoj komponenti. Zato su ulaganje u infrastrukturu i program izuzetno važni. U ovom trenutku, što se tiče napretka i rezultata srpskog sporta, strukovnim savezima, koliko znam, a pamtim više od 40 godina, nikada nije bilo bolje.
• Šta treba da se menja?
Veliki zadatak imamo, a to je da rešimo poziciju klubova. Klub je osnovna ćelija proizvodnje šampiona. Nije na savezima da uzimaju decu od 5 do 8 godina i da ih treniraju do petnaeste. Savezi ih u reprezentativnim sastavima preuzimaju od 15 godina. A do tada rade klubovi. Fudbalski, kojih ima oko 3.500, oko 600 košarkaških, 300 odbojkaških, isto toliko rukometnih, po celoj Srbiji, u borilačkim veštinama, atletici… Ako želimo rezultate naših reprezentacija, moramo da rešimo i finansiranje, i način rada, i sve ostalo.
• Kako to može da se postigne?
Suštinsko pitanje je da li će u klubovima uzimati članarine i biti "požarni" pored dece, računovođe koje će voditi računa o tome ko je platio članarinu, ili će kao nekada praviti šampione. Ministarstvo sporta će ući u dublju analizu koja će trajati najmanje šest meseci, o stanju, položaju i problemima naših vrhunskih klubova koji selektiraju i proizvode šampione. To je veoma važan zadatak koji smo pred sebe postavili.
BORBA DO KRAJA ZA SREBRO
• KAKO ste proživljavali borbu za povratak medalje srebrnom paraolimpijcu Nebojši Đuriću?
- Bio sam na stalnoj vezi sa predsednikom POKS Zoranom Mićevićem. Osam sati je sa članovima tima čekao ispred kancelarije da bi uložili žalbu. Na kraju se od stresa i napora i razboleo. Zahvaljujući svima koji su pomogli, vratili su nam medalju i svi smo veoma srećni zbog toga. Da smo bili pasivni, ništa od toga ne bi bilo. Nebojša i njegov trener su zaslužili medalju i izuzetno mi je drago što su je na kraju i dobili. I oni su se zahvalili POKS i svima koji su to, zajedno s njima, izborili.
Preporučujemo
JUNAJTEDOVA RENESANSA TRAJE OD PROŠLOG DUELA SA DANAŠNjIM RIVALOM: "Svrake" su upale u krizu iz koje će se teško izvući
NjUKASL dočekuje Mančester Junajted u sredu na Sent Džejmsovom parku u trenutku kada su gosti vezali 11 utakmica bez poraza u Premijer ligi.
04. 03. 2026. u 06:30
CEO SVET U ŠOKU! Evo šta su uradile fudbalerke Irana na prvoj međunarodnoj utakmici otkako su Amerika i Izrael napali njihovu zemlju (VIDEO)
Dok traje napad na Iran, koji su započeli SAD i Izrael, ali i odgovor Irana u vidu napada na susedne zemlje koje pomažu tu agresiju, i sport i te kako oseća posledice novonastale situacije. Rat je, kako i ne bi... Ali, malo ko je očekivao ono što su uradile iranske fudbalerke.
03. 03. 2026. u 15:54
PLANETA U STRAHU: Spisak 11 najsigurnijih zemalja u slučaju Trećeg svetskog rata
NAKON što su američko-izraelski napadi na Iran doveli do odmazde širom Bliskog istoka, rastu strahovi od eskalacije koja bi mogla da preraste u treći svetski rat. Tu su još i aktualni rat između Ukrajine i Rusije, sukobi u pojasu Gaze, kao i stalna pretnja kineske invazije na Tajvan.
03. 03. 2026. u 20:21
Komentari (0)