MEDALJE NIKO NEMA RIZNICU KAO FILIPOVIĆ: Vaterpolo reprezentacija Srbije najtrofejnija selekcija na Starom kontinentu u 21. veku

Slobodan Krstović

19. 02. 2026. u 11:42

"DELFINI" su se posle osam godina vratili na pobedničko postolje naEvropskom prvenstvu u Beogradu i potvrdili da su bez premca na Staromkontinentu u 21. veku. Srpski vaterpolisti su u nezaboravnom ambijentu "Beogradske arene" 25. januara slavili šesto zlato od kada susamostalni, 2006. Uz to, imaju jedno srebro i jednu bronzu, što znači dasu na 11 šampionata Starog kontinenta osvojili osam medalja.

МЕДАЉЕ НИКО НЕМА РИЗНИЦУ КАО ФИЛИПОВИЋ: Ватерполо репрезентација Србије најтрофејнија селекција на Старом континенту у 21. веку

Foto: Profimedia

Kao i Srbi, i Mađari se diče sa osam trofeja, ali imaju samo jedno zlato, uz četiri srebra i tri bronze.

Kada bi htela Srbija, kao naslednik SFRJ, SRJ, SCG, mogla bi da se hvali sa svim trofejima od 1950. godine (prva medalja, bronzana na Evropskom prvenstvu 1950. u Beču) do današnjih dana. A onda je učinak još impresivniji. SFRJ je bila jednom prvak Evrope (1991. u Atini), sedam puta srebrna i četiri puta bronzana, dakle, kada se raspala stala je na brojci od 12 trofeja. Posle sankcija, SRJ je osvojila zlato i srebro, a SCG zlato. To znači da "delfini", bilo da su se zvali Jugoslavija, Srbija i Crna Gora ili Srbija, mogu da se podiče sa 23 evropske medalje - 9, 9, 5. A Beograd je ove zime bio domaćin 37. kontinentalnog šampionata.

Uz to, ne zaboravimo da je osvojeno šest olimpijskih zlata: 1968 (Meksiko), 1984 (Los Anđeles), 1988 (Seul), 2016 (Rio de Žaneiro), 2021 (Tokio) i 2024 (Pariz). Bili su pet puta prvaci sveta: Madrid 1986, Pert 1991, Montreal 2005, Rim 2009. i Kazanj 2015. Srbija je samostalno osvojila tri olimpijska i dva svetska zlatna odličja. Sa evropskim zlatima dolazimo do impresivne brojke od 11 najsjajnijih medalja od 17, za 20 godina

Valja i reći da su se evropska prvenstva do 1981. održavala svake četvrte godine, da su svetski šampionati krenuli 1973. u Beogradu i da se od 2001. održavaju svake druge godine.

A sve je to iznedrilo puno sjajnih generacija, magičnih vaterpolista, neki su osvojili samo jedno zlato, a neki su baš odskočili što se tiče trofeja. I svima smo računali samo najsjajnije medalje na Olimpijskim igrama, svetskim i evropskim prvenstvima. U obzir nismo uzimali zlata u Svetskoj ligi, Svetskom kupu, na Mediteranskim igrama i Univerzijadi. I ne zaboravimo, svetska prvenstva se igraju od 1973. godine, a EP su bila dugo svake četvrte godine, kao i šampionati planete.

Najviše zlata na najvećim takmičenjima osvojio je Filip Filipović - 10. Prvom se radovao kao 16-godišnjak na EP 2003. u Kranju, kada je SCG u burnom finalu savladala Hrvatsku. Tada je kao najmlađi nosio torbe, slušao savete kapitena Vujasinovića, Savića, Ikodinovića, Vanje Udovičića, Nikića, Gocića... Na drugo je čekao tri godine, kada je u njegovom Beogradu na "Tašmajdanu" u nezaboravnom finalu EP pala Mađarska. Ipak, žetva je krenula 2009. na Svetskom prvenstvu u Rimu, kada je posle peteraca matirana Španija. Kapicu Srbije je nosio do 2021, oprostio se na Olimpijskim igrama u Tokiju na najlepši način - zlatnom medaljom. Bio je šest puta prvak Evrope, dva puta svetski šampion i dva puta olimpijski pobednik. Sa najvećih takmičenja ima i dve bronze sa Olimpijskih igara, srebro i bronzu na svetskim prvenstvima, srebro i bronzu na evropskim šampionatima.

Na toj večnoj listi jedno zlato manje od Filipovića imaju Slobodan Nikić, Andrija Prlainović i Duško Pijetlović. Nikić je prvo zlato osvojio 2003. na EP u Kranju, a jedini može da se pohvali da sa olimpijskih igara, svetskih i evropskih prvenstava ima medalje sve tri nijanse - zlatne, srebrne i bronzane. Popularni Boba ima jedno olimpijsko, tri svetska i pet evropskih zlata.

Andrija i Duško su svoj zlatni put pronašli na EP u Beogradu 2006. Obojica su još aktivna, a od reprezentacije su se zvanično oprostili 2022. Valja napomenti da su svi dominirala u mlađim kategorijama, gde su bili i evropski i svetski prvaci.

Dušan Mandić je posle Pariza najtrofejniji srpski sportista na Olimpijskim igrama (tri zlata i bronza), ali na ovoj listi zasada ima osam zlata, bio je i četiri puta prvak Evrope i jednom sveta. Uz Mandića su i Živko Gocić, Sava Ranđelović, Miloš Ćuk, Milan Aleksić, Stefan Mitrović. Priliku da povećaju zlatnu zbirku imaju Mandić, Ranđelović i Ćuk.

Nikola Jakšić, koji svoj debi pamti po zlatu na SP 2015. u Kazanju, ima sedam zlata, baš kao i čuveni golmani Branislav Mitrović i Gojko Pijetlović... I kapiten Srbije može da napreduje na večnoj listi. Valja reći da osim Mandića tri olimpijska zlata imaju i Nikola Jakšić i Sava Ranđelović.

Iza sebe su ostavili legende koje su sebe ugradile u stvaranju moćne vaterpolo reprezentacije. Najbolji vaterpolista 20. veka u našoj zemlji Igor Milanović ima pet zlata - dva olimpijska, dva svetska, jedno evropsko. Niska trofeja magičnog centra sigurno bi bila veća da zbog sankcija SR Jugoslavija od 1992. do 1996. nije igrala na velikim takmičenjima. A imala je tim za treće uzastopno zlato na Igrama 1992. u Barseloni. Pet zlata ima i Vanja Udovičić, dva svetska i tri evropska.

Četiri zlata na najvećim takmičenjima imaju Aleksandar Šoštar, Vladimir Vujasinović, Aleksandar Šapić, Dejan Savić, Denis Šefik, Aleksandar Ćirić...

Savić može da se pohvali da je najuspešniji naš selektor sa šest zlatnih medalja: dve olimpijske, jednu svetsku i tri evropske. A i on može da se pohvali sa deset titula, jer je kao igrač bio tri puta šampion Evrope i jednom sveta.

 

Večna lista

10 zlata - Filip Filipović

9 zlata - Andrija Prlainović, Duško Pijetlović, Slobodan Nikić

8 zlata - Dušan Mandić, Živko Gocić, Sava Ranđelović, Miloš Ćuk, Milan Aleksić, Stefan Mitrović

7 zlata - Nikola Jakšić, Gojko Pijetlović, Branislav Mitrović

Od Sajferta do Stevanovića

Prvo zlato Jugoslavija je osvojila 1968. na Olimpijskim igrama u Meksiku pod komandom Aleksandra Sajferta. Ratko Rudić je vodio "delfine" do dva olimpijska (1984, 1988) i jednog svetskog zlata (1986).

Nikola Stamenić je 1991. pokorio prvo svet, a potom i Evropu. Nenad Manojlović je dva puta bio evropski prvak (2001, 2003), a Petar Porobić jednom šampion planete, 2005.

Dejan Udovičić je sa Srbijom osvojio dve evropske i jednu svetsku krunu. Dejan Savić ima šest zlata (dva olimpijska, jedno svetsko, tri evropska), a Uroš Stevanović za sada dva - olimpijsko i evropsko.

Dominacija za pamćenje

VATERPOLO reprezentacija Srbije je od 2014. do 2017. osvojila devet zlata zaredom: jedno na Olimpijskim igrama, jedno na Svetskom prvenstvu, dva na evropskim prvenstvima, četiri u Svetskoj ligi i jedno u Svetskom kupu.

Zlatni niz prekinut je na SP 2017. u Budimpešti, gde su "delfini" bili treći.

A okosnicu tog tima činili su: Filipović, Prlainović, Gojko i Duško Pijetlović, Aleksić, Branislav i Stefan Mitrović, Ranđelović, Gocić, Nikić, Mandić, Nikola Jakšić, Ćuk...

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

BAŠTA NEBOJŠINE BOJE: Ćopić je veličanstven, pisao je poeziju u prozi