KAKO SU UMETNICI PRE 50 GODINA OBELEŽILI ŠEST VEKOVA KRUŠEVCA: U umetničkoj galeriji večeras postavka povodom 650 godina od osnivanja grada
IZLOŽBA posvećena likovnim umetnicima koji su stvarali inspirisani Kruševcem 1971. godine kada je grad obeležavao šest vekova postojanja, biće otvorena večeras u Umetničkoj galeriji u 19 sati.
Foto: S.B.
Sve do 17.avgusta,posetioci će imati prilike da se upoznaju i sa značajem Likovnog simpozijuma u okviru koga su pre 50 godina ostvarene trajne umetničke vrednosti u Kruševcu, poput Spomenika knezu Lazaru, zidne slike “U slavu Kruševca”, spomenika “U slavu radu”.
Postavka obuhvata idejna rešenja, skice i makete za spomenike, skulpture, slike, crteže.Program tadašnje proslave podrazumevao je brojne događaje, od organizacije naučnih simpozijuma do priređivanja izložbi sa materijalnom i dihovnom kulturom Kruševca od praistorije do polovine 20. veka.
- Nastanak umetničkih dela u javnim prostorima, kao deo postavljenih programskih zadataka u oblasti kulture, odvijao se u okviru Likovnog simpozijuma 1970. godine, kao značajno odstupanje od uobičajene forme konkursa - napominje istoričar umetnosti-muzejski savetnik Biljana Grković, autor izložbe “Likovni umetnici od gradu 1971/Likovni simpozijum i proslava “Šest vekova Kruševca”/50 godina kasnije.- Predstavljanje načina rada i rezultata simpozijuma, pitanja koja su tim povodom otvorena, ticala su se same suštine umetnosti i značenja spomenika, otvorila jednu široku javnu raspravu, ali i inspirisala dr Lazara Trifunovića, u to vreme predsednika Komisije za Likovni simpozijum, da u „Književnim novinama" 1971. objavi tekst „Likovni izraz Kosovskog predanja".
Sagledavanje same proslave “Šest vekova Kruševca“ i Likovnog simpozijuma, koji je doprineo da prostor dobije ne samo na svojoj estetizaciji, već, i na otkrivanju posebnosti i stvaranju dostojnih mesta sećanja, dodaje između ostalog Grković,i posle 50 godina zaslužuje pažnju i potvrđuje da umetničko delo ne nastaje odvojeno od stvarnosti, umetničkih težnji i dometa vremena kome pripada,.
Značajna imena su sa svojim idejnim rešenjima konkurisala pre pola veka u okviru Likovnog simpozijuma,a u januaru 1971. Komisija za sa takođe,eminentnim članovima (dr Lazar Trifunović, predsednik, članovi dr Jovanka Maksimović, dr Dejan Medaković, Miodrag Protić, arh. Bogdan Bogdanović, prof. Adam Stošić i akad.slikar Radule Anđelković) donela je jednoglasnu odluku da se usvoje rešenja Nebojše Mitrića za spomenik knezu Lazaru, Aleksnadra Zarina za spomenik “U slavu rada” i zidnu sliku Mladena Srbinovića “U slavu Kruševca”.
Preporučujemo
ZAVRŠNA IZLOŽBA MATURANATA: Od sutra uveče do kraja juna u Grafičkoj školi
16. 06. 2021. u 14:25
HRVATSKA SVOJE KORENE TRAŽI U NAJDUBLjEM MRAKU: Kontroverzni praznik u susedstvu - "Stepinčevo" između verskog kulta i političkog tereta
JOŠ se nije stišala bura oko ustaškog pira na dočeku rukometaša, obeleženog Tompsonovim pesmama koje glorifikuju NDH, a iz Zagreba stižu nove provokacije koje bude aveti prošlosti.
11. 02. 2026. u 20:13
ORBAN OTKRIO ŠOK DETALjE: Odbio sam poziv Klintona da uđem u rat sa Srbijom 1999. godine
MAĐARSKI premijer Viktor Orban izjavio je da je 1999. godine, tokom svog prvog premijerskog mandata, dok su trajali sukobi u AP Kosovu i Metohiji i NATO agresija, dobio poziv od tadašnjeg američkog predsednika Bila Klintona da Mađarska otvori drugi front i napadne Srbiju ili "bar da puca iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda", ali da je odbio takav poziv, preneo je danas Telex.
09. 02. 2026. u 11:13
JK PRIZNALA: "Sa njim sam izgubila nevinost - prvi put sa Nemanjom bio je grozan, užasan"
"IMALA sam 18 godina. Bilo je grozno iskustvo. Pomislila sam: "Kako nekome ovo može da se dogodi?" Bilo je užasno."
10. 02. 2026. u 07:32
Komentari (0)