VELIKAN IZ UBA OTKRIVEN U BEČU: Izložba o Svetomiru Nikolajeviću, jednom od najumnijih ljudi 19. veka
IZLOŽBA o znamenitom Ubljaninu Svetomiru Nikolajeviću, jednom od najobrazovanijih i najuglednijih u Srbiji druge polovine 19. veka, priređena je u prostorijama Konzularnog odeljenja srpske ambasade u Beču.
Foto Privatna arhiva
Izložba "Svetomir Nikolajević" - od zaborava ka svetlu, autora Filipa Trajkovića, višeg kustosa Pedagoškog muzeja u Beogradu, prikazuje život i rad kosmopolite, pisca, političara, profesora Velike škole, člana Srpske kraljevske akademije, gradonačelnika Beograda, ministra unutrašnjih poslova, te kratko i predsednika Vlade Srbije.
Svetomir Nikolajević rođen je u Raduši kod Uba, kao državni pitomac studirao je istoriju i svetsku književnost u Cirihu, Bernu, Berlinu, Parizu i Londonu. Bio je jedan od prvih evropskih akademika, osnivač Katedre za svetsku književnost, profesor i rektor Velike škole, osnivač društava "Sveti Sava" i "Kralj Stefan dečanski", masonske lože "Pobratim"... Govorio je sedam jezika, bio privržen dinastiji Obrenović. Bio je nominovan za Nobelovu nagradu za mir...
Foto Privatna arhiva
- Nikolajević je bio erudita, poliglota, napisao mnoge knjige, obavljao izuzetno važne državne poslove, bio je čovek širokog interesovanja o kome se, nažalost, malo govori i zna, te je upravo organizovanje izložbe u Konzulatu prilika da o njemu što više ljudi sazna - rekao je Nebojša Rodić, ambasador Srbije u Austriji, na otvaranju izložbe kojem je prisustvovao i Žarko Obradović, ambasador naše zemlje pri Oebsu i Ujedinjenim nacijama u Beču.
Svetomirov čukununuk Dejan Nikolajević, koji živi u glavnom gradu Austrije, ističe da je veoma srećan što je izložba, posle Beograda, Valjeva i Uba, stigla i u Beč, baš ove godine, kada se obeležava vek od smrti njegovog čukundede.
- Sve što je Svetomir radio, činio je na dobrobit i u interesu svoje države i srpskog naroda - kaže Dejan Nikolajević. - Otvaranje izložbe posebno je uveličao nastup na harmonici profesora klasične muzike na Konzervatorijumu u Beču mr Jovice Đorđevića. Mi, potomci našeg slavnog pretka, učinićemo sve da se o njegovom briljantnom delu i umu što više sazna.
BLIZAK OBRENOVIĆIMA
- MOJ pradeda, koji je bio blizak sa kraljem Milanom Obrenovićem, posle Majskog prevrata 1903. godine bio je skrajnu na marginu i potom pao u zaborav - kaže profesor dr Snežana Nikolajević, muzikolog, pedagog, pijanista, muzički kritičar, nekadašnji muzički urednik RTS. - Za vreme Prvog svetskog rata, pradeda je odlučno odbio ponudu nemačkog cara, 1915. godine, da bude civilni guverner Srbije. Veliki rat proživeo je u Malom Crniću kod Požarevca. Tek 1944. godine, maloj seoskoj školi u Raduši, dato je njegovo ime i tada je počelo interesovanje za njegovu ličnost.
BONUS VIDEO - TITOVA VILA OD 50 MILIONA DOLARA: Pogledajte kako izgleda jedna od najstarijih vila u Njujorku
Preporučujemo
TAKO JE ŽIVEO BEOGRAD: Snimci nastali u srpskoj prestonici do 1941. godine (FOTO)
01. 10. 2022. u 10:39
DA LI STE KULTURNI: Prema Čehovu, kulturne ljude krasi sledećih osam osobina
08. 10. 2022. u 17:58
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)