OD LEGIONARA DO NAŠIH DANA: Na vrnjačkim lekovitim izvorima krepili se i stari Rimljani (FOTO)
NA vrnjačkim lekovitim izvorima, kako je to nepobitno utvrđeno, oporavljali su se od osvajačkih pohoda i krepili još rimski legionari, a aktivno banjsko lečenje i turizam u Vrnjačkoj Banji otpočinju u 19. veku.

TO Vrnjačka Banja
Prve zvanične analize lekovite vode urađene su 1835. godine po nalogu srpskog knjaza Miloša Obrenovića. Od tada, pa sve danas, utvrđeno je da ovdašnji izvori toplih i hladnih mineralnih voda doprinose lečenju organa za varenje, oboljenja pankreasa, dijabetesa, oboljenja bubrega i mokraćnih puteva, kardiovaskularnih bolesti, gojaznosti hroničnih ginekoloških oboljenja, steriliteta...

TO Vrnjačka Banja
Početak stvaranja moderne Vrnjačke banje, međutim, kao destinacije zanimljive ne samo bolesnima već i zdravima, bio je dug i mukotrpan. Na inicijativu okružnog načelnika Pavla Mutavdžića u Vrnjcima je 1868. godine osnovano „Fundatorsko društvo kiselo-vruće vode“ čiji su članovi vizionarski otkupljivali zemljište, potom kaptirali izvore, izgradili prve bazene za „banjanje“, odaje za presvlačenje, uredili korito Vrnjačke reke... I upravo te 1868. Vrnjačka Banja beleži svoj prvi, zvanični posetilački promet sa 583 gostiju koji ostvaruju ukupno 16.140 noćenja.

TO Vrnjačka Banja
Usledile su potom plodonosne turističke godine. Početkom dvadesetog veka, 1912. u Banji je boravilo 10.933 gostiju, a 1939. godine - 32.336. Po završetku Drugog svetskog rata banjski turizam ponovo oživljava, da bi 1985. dostigao vrhunac sa 186.173 gostiju i 1.642.097 noćenja.

TO Vrnjačka Banja
Preporučujemo

ŠOJGU UPOZORAVA: Taj potez bi mogao dovesti do trećeg svetskog rata
SEKRETAR Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu upozorio je da bi uvođenje mirovnjaka na istorijske teritorije Rusije moglo dovesti do trećeg svetskog rata.
24. 04. 2025. u 19:46

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

NI LAUŠ NIJE PRIMETIO DO KRAJA SNIMANjA: Najluđa greška iz "Boja na Kosovu"
LAUŠEVIĆ je o snimanju filma "Boj na Kosovu" pisao u knjizi "Godina prođe, dan nikad".
28. 04. 2025. u 10:32
Komentari (0)