OD LEGIONARA DO NAŠIH DANA: Na vrnjačkim lekovitim izvorima krepili se i stari Rimljani (FOTO)

Goran Ćirović

23. 11. 2022. u 18:04

NA vrnjačkim lekovitim izvorima, kako je to nepobitno utvrđeno, oporavljali su se od osvajačkih pohoda i krepili još rimski legionari, a aktivno banjsko lečenje i turizam u Vrnjačkoj Banji otpočinju u 19. veku.

ОД ЛЕГИОНАРА ДО НАШИХ ДАНА: На врњачким лековитим изворима крепили се и стари Римљани (ФОТО)

TO Vrnjačka Banja

Prve zvanične analize lekovite vode urađene su 1835. godine po nalogu srpskog knjaza Miloša Obrenovića. Od tada, pa sve danas, utvrđeno je da ovdašnji izvori toplih i hladnih mineralnih voda doprinose lečenju organa za varenje, oboljenja pankreasa, dijabetesa, oboljenja bubrega i mokraćnih puteva, kardiovaskularnih bolesti, gojaznosti hroničnih ginekoloških oboljenja, steriliteta...

TO Vrnjačka Banja

Vrnjačka Banja na starim razglednicama

Početak stvaranja moderne Vrnjačke banje, međutim, kao destinacije zanimljive ne samo bolesnima već i zdravima, bio je dug i mukotrpan. Na inicijativu okružnog načelnika Pavla Mutavdžića u Vrnjcima je 1868. godine osnovano „Fundatorsko društvo kiselo-vruće vode“ čiji su članovi vizionarski otkupljivali zemljište, potom kaptirali izvore, izgradili prve bazene za „banjanje“, odaje za presvlačenje, uredili korito Vrnjačke reke... I upravo te 1868. Vrnjačka Banja beleži svoj prvi, zvanični posetilački promet sa 583 gostiju koji ostvaruju ukupno 16.140 noćenja.

TO Vrnjačka Banja

Banjski park 1931. godine

Usledile su potom plodonosne turističke godine. Početkom dvadesetog veka, 1912. u Banji je boravilo 10.933 gostiju, a 1939. godine - 32.336. Po završetku Drugog svetskog rata banjski turizam ponovo oživljava, da bi 1985. dostigao vrhunac sa 186.173 gostiju i 1.642.097 noćenja.

TO Vrnjačka Banja

Jedan od vrnjačkih izvora na staroj razglednici

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
MOGLO BI UMRETI 4.500 LJUDI Ova zemlja je najugroženija na Zapadnom Balkanu, hitan sastanak u SZO zbog vrućina u Evropi

"MOGLO BI UMRETI 4.500 LjUDI" Ova zemlja je najugroženija na Zapadnom Balkanu, hitan sastanak u SZO zbog vrućina u Evropi

JUŽNA Evropa suočava se sa žestokim toplotnim talasom - temperature prelaze 40 stepeni Celzijusa, a u španskoj pokrajini Uelva izmereno je rekordnih 46 stepeni, što je najviša junska temperatura u istoriji zemlje. Istovremeno, Italija, Grčka, Portugalija i Zapadni Balkan takođe beleže rekordne vrućine, praćene šumskim požarima i ljudskim žrtvama.

01. 07. 2025. u 11:45

Komentari (0)

STIHOVI KOJI SE PAMTE: Književno veče sa Nebojšom Milovanovićem u Fondaciji Mozzart „Poezija živa” po drugi put očarala publiku