KO JE HERMAN HELFGOT? Sećanje na poslednjeg zrenjaninskog rabina
POVODOM obeležavanja 82. godine od deportacije Jevreja iz Zrenjanina i Banata, u petak, 18. avgusta u 11.30 časova u Muzeju u Zrenjaninu otvara se izložba posvećena Hermanu Helfgotu, poslednjem zrenjaninskom rabinu, u organizaciji Jevrejske opštine Zrenjanin i posetiocima će biti dostupna do 13.septembra.
Muzej Zrenjanin
Herman Helgot je bio poslednji predratni rabin u tadašnjem Petrovgradu, današnjem Zrenjaninu, rođen 1913. godine u Beodri, kako se nekada zvalo selo Novo Miloševo, u kući koja je bila u sklopu sinagoge.
- Od rodne Beodre, preko Sarajeva, Beča, Budimpešte, Velikog Bečkereka (Petrovgrada), Štipa, Nirmberga, Bergen Belsena, Kelna i Saviona prikazan je Hermanov izuzetno bogat i zanimljiv život kroz izložbu fotografija i ličnih predmeta - kaže Biljana Dimkić Krčmar, istoričar umetnosti zrenjaninskog Muzeja, uz napomenu da su Izložbu priredili Dragan Rauški, Saša Stokić, Iskra Popov i Senka Vlahović.
Inače, Herman Helfgot, školovao se u Beču i Budimpešti, gde je doktorirao filozofiju i stekao zvanje rabina, a povratkom u Jugoslaviju, 1940. godine postavljen je za rabina Jevrejske opštine u Petrovgradu.
Tokom Drugog svetskkg rata bio je zarobljen i odveden u logor Langvaser u Nemačkoj, odakle je 1945. godine sa grupom britanskih oficira uspeo da pobegne i organizuje spasavanje preživelih u logoru Bergen Belsen, u kome je zatečeno oko 60.000 Jevreja.
Nakon rata, preko Crvenog krsta Herman saznaje da mu je cela uža i šira porodica stradala u holokaustu i donosi odluku da se posvetiti svojim preživelim sunarodnicima, a Englezi ga imenuju za vrhovnog rabina britanske okupacione zone, nakon čega se 1948. godine preselio u Izrael, gde je obavljao Na toj dužnosti ostaje od 1945. do 1948. godine. Nakon toga se preseljava u Izrael, gde je obavljao dužnost rabina u Savionu, sve do 1970. godine i upravo u tom periodu nastaju njegova najznačajnija dela, Jevreji u Kelnu (1960), Jevrejski kalendar (1960), Ravnopravni ili trpljeni (1960), Istorija Jevreja Osnabrika (1969), Praznici i običaji Jevrejstva (1967), kao i najopširnije delo Jevreji u Donjoj Saksoniji (1979).
Dobitnik je najvišeg nemačkog odlikovanje za životno delo 1998. godine , a nakon smrti sahranjen je u Savionu, a njegova bogata ostavština čuva se u Arhivi Jad Vašema.
TRAMP ŽESTOKO PRETIO IRANU, POMENUO I SRBIJU: Američki predsednik oborio rekord, govorio skoro dva sata pred Kongresom
AMERIČKI predsednik Donald Tramp postavio je rekord u najdužem govoru o stanju nacije, koji je trajao jedan sat i 50 minuta, nadmašivši rekord koji je Bil Klinton postavio tokom svog poslednjeg obraćanja 2000. godine.
25. 02. 2026. u 07:31
VAŠINGTONU STIGLO UPOZORENjE: Ne pokušavajte da narušite naše odnose sa Moskvom
BELORUSKI predsednik Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da je na početku pregovora između Belorusije i SAD upozorio Vašington da ne pokušava da naruši odnose između Minska i Moskve.
16. 02. 2026. u 15:09
"NEMA KO DA NASEČE DRVA": Rusko selo izgubilo skoro sve muškarce u ratu u Ukrajini
U RIBARSKOM selu Sedanka, na ruskom dalekom istoku, svakodnevni život je bio težak i pre rata u Ukrajini. Većina kuća nema osnovnu infrastrukturu, kao što su voda, unutrašnji toaleti ili centralno grejanje, iako zimske temperature često padnu i na -10 stepeni Celzijusa.
24. 02. 2026. u 09:43
Komentari (0)