KO JE HERMAN HELFGOT? Sećanje na poslednjeg zrenjaninskog rabina
POVODOM obeležavanja 82. godine od deportacije Jevreja iz Zrenjanina i Banata, u petak, 18. avgusta u 11.30 časova u Muzeju u Zrenjaninu otvara se izložba posvećena Hermanu Helfgotu, poslednjem zrenjaninskom rabinu, u organizaciji Jevrejske opštine Zrenjanin i posetiocima će biti dostupna do 13.septembra.
Herman Helgot je bio poslednji predratni rabin u tadašnjem Petrovgradu, današnjem Zrenjaninu, rođen 1913. godine u Beodri, kako se nekada zvalo selo Novo Miloševo, u kući koja je bila u sklopu sinagoge.
- Od rodne Beodre, preko Sarajeva, Beča, Budimpešte, Velikog Bečkereka (Petrovgrada), Štipa, Nirmberga, Bergen Belsena, Kelna i Saviona prikazan je Hermanov izuzetno bogat i zanimljiv život kroz izložbu fotografija i ličnih predmeta - kaže Biljana Dimkić Krčmar, istoričar umetnosti zrenjaninskog Muzeja, uz napomenu da su Izložbu priredili Dragan Rauški, Saša Stokić, Iskra Popov i Senka Vlahović.
Inače, Herman Helfgot, školovao se u Beču i Budimpešti, gde je doktorirao filozofiju i stekao zvanje rabina, a povratkom u Jugoslaviju, 1940. godine postavljen je za rabina Jevrejske opštine u Petrovgradu.
Tokom Drugog svetskkg rata bio je zarobljen i odveden u logor Langvaser u Nemačkoj, odakle je 1945. godine sa grupom britanskih oficira uspeo da pobegne i organizuje spasavanje preživelih u logoru Bergen Belsen, u kome je zatečeno oko 60.000 Jevreja.
Nakon rata, preko Crvenog krsta Herman saznaje da mu je cela uža i šira porodica stradala u holokaustu i donosi odluku da se posvetiti svojim preživelim sunarodnicima, a Englezi ga imenuju za vrhovnog rabina britanske okupacione zone, nakon čega se 1948. godine preselio u Izrael, gde je obavljao Na toj dužnosti ostaje od 1945. do 1948. godine. Nakon toga se preseljava u Izrael, gde je obavljao dužnost rabina u Savionu, sve do 1970. godine i upravo u tom periodu nastaju njegova najznačajnija dela, Jevreji u Kelnu (1960), Jevrejski kalendar (1960), Ravnopravni ili trpljeni (1960), Istorija Jevreja Osnabrika (1969), Praznici i običaji Jevrejstva (1967), kao i najopširnije delo Jevreji u Donjoj Saksoniji (1979).
Dobitnik je najvišeg nemačkog odlikovanje za životno delo 1998. godine , a nakon smrti sahranjen je u Savionu, a njegova bogata ostavština čuva se u Arhivi Jad Vašema.
„KAO DA NIKADA NISU POSTOJALE“ Nemački novinar u reportaži za "Bild" o ruskim bombama - "Ovo nije moglo da se zamisli..."
NA ZAPADU nisu mogli da veruju da postoji tako masivna bomba kao što je FAB-3000 koju su ruske snage nedavno upotrebile u Ukrajini, ocenjuje nemački novinar Julijan Repke u reportaži za „Bild“.
22. 06. 2024. u 19:05
EKSPLOZIJE U KIJEVU: Ukrajinci javljaju da je pogođena prestonica, rakete su stigle sa mora, a bombardovali su i "migovi"
MIKOL Oleščuk, komandant Ratnog vazduhoplovstva Ukrajine, na Telegramu je izneo podatke o ruskom napadu
27. 06. 2024. u 09:15 >> 09:17
JANA SE RAZVELA OD MUŽA KAD JE OBOLEO OD RAKA: "Ne kajem se, preko Fejsbuka sam saznala da je umro"
SUDBINA nekada ume da se poigra sa nama i dovede nas pred neverovatna iskušenja. Nekada moramo da donesemo važne odluke koje mogu da nam promene tok sudbine.
28. 06. 2024. u 20:02
Komentari (0)