KO JE HERMAN HELFGOT? Sećanje na poslednjeg zrenjaninskog rabina
POVODOM obeležavanja 82. godine od deportacije Jevreja iz Zrenjanina i Banata, u petak, 18. avgusta u 11.30 časova u Muzeju u Zrenjaninu otvara se izložba posvećena Hermanu Helfgotu, poslednjem zrenjaninskom rabinu, u organizaciji Jevrejske opštine Zrenjanin i posetiocima će biti dostupna do 13.septembra.
Muzej Zrenjanin
Herman Helgot je bio poslednji predratni rabin u tadašnjem Petrovgradu, današnjem Zrenjaninu, rođen 1913. godine u Beodri, kako se nekada zvalo selo Novo Miloševo, u kući koja je bila u sklopu sinagoge.
- Od rodne Beodre, preko Sarajeva, Beča, Budimpešte, Velikog Bečkereka (Petrovgrada), Štipa, Nirmberga, Bergen Belsena, Kelna i Saviona prikazan je Hermanov izuzetno bogat i zanimljiv život kroz izložbu fotografija i ličnih predmeta - kaže Biljana Dimkić Krčmar, istoričar umetnosti zrenjaninskog Muzeja, uz napomenu da su Izložbu priredili Dragan Rauški, Saša Stokić, Iskra Popov i Senka Vlahović.
Inače, Herman Helfgot, školovao se u Beču i Budimpešti, gde je doktorirao filozofiju i stekao zvanje rabina, a povratkom u Jugoslaviju, 1940. godine postavljen je za rabina Jevrejske opštine u Petrovgradu.
Tokom Drugog svetskkg rata bio je zarobljen i odveden u logor Langvaser u Nemačkoj, odakle je 1945. godine sa grupom britanskih oficira uspeo da pobegne i organizuje spasavanje preživelih u logoru Bergen Belsen, u kome je zatečeno oko 60.000 Jevreja.
Nakon rata, preko Crvenog krsta Herman saznaje da mu je cela uža i šira porodica stradala u holokaustu i donosi odluku da se posvetiti svojim preživelim sunarodnicima, a Englezi ga imenuju za vrhovnog rabina britanske okupacione zone, nakon čega se 1948. godine preselio u Izrael, gde je obavljao Na toj dužnosti ostaje od 1945. do 1948. godine. Nakon toga se preseljava u Izrael, gde je obavljao dužnost rabina u Savionu, sve do 1970. godine i upravo u tom periodu nastaju njegova najznačajnija dela, Jevreji u Kelnu (1960), Jevrejski kalendar (1960), Ravnopravni ili trpljeni (1960), Istorija Jevreja Osnabrika (1969), Praznici i običaji Jevrejstva (1967), kao i najopširnije delo Jevreji u Donjoj Saksoniji (1979).
Dobitnik je najvišeg nemačkog odlikovanje za životno delo 1998. godine , a nakon smrti sahranjen je u Savionu, a njegova bogata ostavština čuva se u Arhivi Jad Vašema.
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)