POKLANJAJU KRV, NE ŽALE: Bačka Palanka po 17. put proglašena za najhumaniju sredinu u Srbiji

Љ.П.

06. 02. 2024. u 00:30

PONETI epitet najhumanije sredine u državi velika je čast, a kada sedamnaest godina zaredom dobijate to priznanje, onda ima poseban značaj. Ulažući u sopstvenu dobrotu, žiteljima opštine Bačka Palanka upravo je to pošlo za rukom, jer je u 2023. godini prikupila 2.477 jedinica krvi u okviru akcija dobrovoljnog davanja dragocene tečnosti koje organizuje Crveni krst u ovoj varoši u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi Vojvodine.

ПОКЛАЊАЈУ КРВ, НЕ ЖАЛЕ: Бачка Паланка по 17. пут проглашена за најхуманију средину у Србији

FOTO: Crveni krst Bačka Palanka

Kontinuitet najhumanije sredine, ne prekidaju od 2007. godine, a trenutno broje između 1.300 i 1.400 stalnih donora dragocene tečnosti. Istovremeno zadovoljan, ali i pun očekivanja da se pomenuta cifra umnoži, Branislav Šobot, sekretar bačkopalanačke organizacije Crvenog krsta, i sam dobrovoljni davalac više od 30 puta, veli da bi sadašnji procenat od 5,09 davanja, valjalo premašiti.

- Bačkopalančani su motivisani, među njima je izražen takmičarski duh, a uz to su i humani, pa kada se to spoji dođe se do skoro 2.500 poklonjenih jedinica krvi - kaže Šobot. - Radimo na tome da se dobrovoljno davanje krvi što više omasovi i svake godine beležimo od 120 do 150 novih donora, ali je to malo. Stalno se trudimo da preskočimo postavljenu letvicu. Moramo, i siguran sam da možemo više i da ih bar još toliko bude.

U bačkopalanačkoj opštini koja broji nešto više od 48.000 duša, ima i onih koji su više od 150 puta zavrnuli rukav i dobrovoljno dali krv. Taj humani čin vredan divljenja, učinilo je do sada sedam donora. Ali ima, kazuje naš sagovornik, i onih koji su dva-tri puta dali dragocenu tečnost i više ne, i zato bi trebalo animirati davaoce starosti između 30 i 40 godina.

Od početka godine šest akcija

DA i u ovoj godini ne žele da prekinu kontinuitet dug 17 godina, svedoči i podatak da je u januaru realizovano šest akcija dobrovoljnog davanja krvi u Bačkoj Palanci, Gajdobri, Obrovcu, Tovariševu, Despotovu i Pivnicama. Dragocenu tečnost je želelo da donira 216 njih, ali samo njih 199 je moglo iz zdravstvenih razloga. Među davaocima je bilo 27 dama, a osmoro je prvi put doniralo krv.

- Moramo da budemo duboko svesni da je krv jedini lek koji se ne može napraviti i da zavisimo jedni od drugih, i da se bez krvi i doborovoljnih davalaca ne može, i zato apel svima, nemojte čekati da vam krv zatreba - ističe Šobot. - Među našim humanistima više je muškaraca, njih ima 70 odsto, a 30 procenata su žene.

Priča o značaju dobrovoljnog davalaštva se svih ovih godina u Bačkoj Palanci prenosi i sa kolena na kolena, i sada stasavaju mladi koji sa očevima i majkama dolaze da doniraju dragocenu tečnost.

- Puno radimo na promociji značaja davalaštva, posebno među omladinom, a naši mladi volonteri srednjoškolci edukuju svoje vršnjake o značaju da postanu davaoci krvi - ističe Šobot, napominjući da imaju od 10 do 15 novih mladih davalaca.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

KARLEUŠA OTKRILA CECI ISTINU O SNAJI: Nije ostala ravnodušna na reči o Veljku i Bogdani