KAD "ULČA" SRETNE "PRČLU": Znate li šta znače ove reči? A deo su porodičnog leksičkog nasleđa u Vranju
AKO se nađete u ne baš prijatnom društvu, ili kojim slučajem prisustvujete svađi dveju žena u Vranju, možete čuti nekoliko uvredljivih reči koje se i danas, doduše sve ređe upotrebljavaju u govoru.
Foto: J.S.
„Prčla“ (uobražena žena) „skubla“ (čupava žena) „gvacla“ (mrzovoljna i lenja žena), "pačavra" (neuredna žena)... su samo neke od reči koje imaju prvobitni pežorativni kontekst ali se upotrebljavaju i u šali.
- Tačno je da se sve manje koriste u svakodnevnom govoru mlađe generacije, ili ih ne razumeju, bar ne tu njihovu humorističku notu. Ja sam ih u šali koristila sa pokojnim urednikom iz Vranja i dan danas ih koristim u razgovoru sa kolegom koji živi i radi u Americi i koji, iako je miljama daleko od Vranja, najlepše na svetu mi kaže da sam „skubla“ – kaže novinarka Slađana Tasić.
Foto: J.S.
Ipak kao majka petnaestogodišnjeg deteta primećuje kako mladi, mada znaju značenje, ne upotrebljavaju ove reči, zato što teže nekim drugim vrednostima.
Profesorka srpskog jezika i književnosti i direktorka ovdašnjeg Narodnog univerziteta Gordana Dimitrijević kaže da nije retkost da se ove i slične reči čuju u svakodnevnom govoru.
- Ove reči su i dalje prisutne u razgovornom jeziku. Nikada mi niko nije rekao da ih „prevedem“ jer se ovde svi razumemo. To je neka vrsta porodičnog leksičkog nasleđa. Rečnik koji se prenosi generacijski, ne ulazeći u poreklo tih reči, već se jednostavno zna njihovo značenje – kaže Gordana Dimitrijević.
Foto: D.Ristić
Iako su žene te koje su češće na meti ovih „opisnih imenica“, neretko se može čuti da je neki tih i fin čovek „mulac“, da je rasejan čovek „ulča“ ili „zamajotina“, dok dete „toprv“ (tek) treba da se pokaže. Foto: J.S.
- Mislim da se te reči polako gube, nisu atraktivne i popularne, deca ih se na neki način i stide. Sve češće primeđujem upliv stranih reči i upotrebu standardnog književnog govora. Osnovci uglavnom ne znaju šta te reči znače, srednjoškolci možda ih i upotrebe u nekom kontekstu, bar su to moja iskustva – kaže profesorka srpskog jezika i književnosti Ana Mitić Stošić.
Čuveni vranjski profesor dr Momčilo Zlatanović ostavio je Vranjancima u amanet „Rečnik govora južne Srbije“ koji je pored više štampanih izdanja, doživeo i elektronsko.
- Radeći decenijama na istraživanju narodnog pesništva južne Srbije i Kosova, nisam mogao, a da se ne interesujem za leksiku. Ovaj rečnik je urađen u nameri da ljude upozna sa tradicijom našeg ambijenta i duše naših ljudi. Otuda mislim da će i ovaj rečnik pomoći boljem upoznavanju krajeva jugoistočne Srbije – rekao je o svom rečniku Zlatanović.
Iako se neke reči sve manje koriste jer ih zamenjuju nove reči, Vranjanci su veoma ponosni na svoj govor i koliko god da mlađe generacije nisu sklone upotrebi arhaičnih izraza, oni opstaju i često se mogu čuti u kafani, na ulici i pijaci.
Preporučujemo
„PRETVORI ZNANjE U PUTOVANjE“: Konkurs za 30 najboljih srednjoškolaca iz Svilajnca
16. 03. 2026. u 17:21
NA SKENERU MAHOM PUŠAČI: Dom zdravlja u Nišu započeo ranu dijagnostiku karcinoma pluća
16. 03. 2026. u 16:37
HRVATI "VELIKI I JAKI" ŽALE SE CENTRALI NATO ZBOG SRPSKIH RAKETA: A ne smeta im vojni savez Zagreb-Tirana-Priština
PREMIJER Hrvatske Andrej Plenković rekao je danas, komentarišući to što Vojska Srbije raspolaže novom hipersoničnom kvazibalističkom raketom kineske proizvodnje CM-400, da će "razgovarati sa partnerima u NATO i upozoriti ih na takvo naoružanje".
12. 03. 2026. u 19:25
HOROR U HRVATSKOJ: Svi se hvatali za glavu, Amerikanac jedva ostao živ (FOTO/VIDEO)
STRAŠNE scene viđene su u komšiluku na košarkaškoj utakmici.
13. 03. 2026. u 19:25 >> 19:26
Miroslav 33 godine živi pod zemljom, bez struje i vode: Humanitarac podelio priču koja je rasplakala mnoge (VIDEO)
DEKA Miroslav iz sela Dvorska kod Krupnja već 33 godine živi u zemunici bez struje i vode, a njegov vapaj za pomoć dirnuo je humanitarca Marka Nikolića.
14. 03. 2026. u 11:54
Komentari (0)