SPOJ TRADICIJE I MODERNIZMA: Predavanje u Zrenjaninu "Velikobečkerečki ćilimi i secesija"
POVODOM Svetskog dana secesije u ponedeljak, 10. juna u Muzeju u Zrenjaninu održaće se predavanje "Velikobečkerečki ćilimi i secesija, spoj tradicije sa modernizmom", uz kamernu postavku Tapiserija sa secesijskim motivima iz Velikog Bečkereka.

Muzej Zrenjanin
- Svetski dan secesije, održava se od 2013. godine sa ciljem povećanja svesti o nasleđu ovog značajnog umetničkog stila, a izrada tepiha i tehnika tkanja, kao vid umetničkog izražavanja, seže daleko u prošlost grada Zrenjanina, nekada Velikog Bečkereka - ističe autor postavke, istoričar umetnosti Dejan Vorgić.
On napominje da put od narodne radinosti, preko tkačkih škola, do organizovane industrijske proizvodnje nije bio lak i da u poslednjim decenijama 19. veka dolazi do procvata velikobečkerečkog ćilimarstva zaslugom Antala Štrajtmana, slikara, pedagoga, dizajnera i osnivača tkačke škole u gradu (1884) koja vremenom prerasta u Prvu torontalsku fabriku tepiha i štofova za nameštaj (1894), i Šarolte Kovalski, tkalje iz tkačke škole u Elemiru (1887).
- Uz pomoć vodećih mađarskih dizajnera i umetnika tog vremena, oni stvaraju prva dela u maniru secesije u gradu i okolini (1898) i prezentuju ih na vodećim umetničkim smotrama širom Evrope, kao što su Svetska izložba u Parizu (1900), Međunarodna izložba primenjene umetnosti u Torinu (1902), Izložba domaće radinosti u Glazgovu (1902) i Međunarodna umetnička izložba u Veneciji (1905) - dodaje Vorgić, ističući da je značajan doprinos razvoju ćilimarstva i širenju secesije dala i kompanija Vilmoša Grinbauma, angažujući domaću radinost, kao i druga bečkerečka fabrika tepiha Udova Jakova Gutmana, sa sinovima (1905).
Nakon Prvog svetskog rata uticaj secesije vremenom je oslabio, a torontalski ćilim se vratio korenima i narodnim motivima i okrenuo drugim stilovima, kao što su orijentalizam, neorenesansa, ar deko.
Narodni muzej Zrenjanin za jesen priprema veliku izložbu sa pratećim katalogom posvećenu umetničkom stilu secesije u primenjenoj umetnosti.

ŠOJGU UPOZORAVA: Taj potez bi mogao dovesti do trećeg svetskog rata
SEKRETAR Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu upozorio je da bi uvođenje mirovnjaka na istorijske teritorije Rusije moglo dovesti do trećeg svetskog rata.
24. 04. 2025. u 19:46

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

USTAŠLUK NA DELU I Hrvatski kardinal veliča Tompsona - totalno ludilo u Hrvatskoj
KOLIKO je Hrvatska ogrizla u mržnji prema Srbima govori činjenica da je čak i tamošnji kardinal govorio o koncertu Topsona poznatog po pesmama koje veličaju klanje Srba.
24. 04. 2025. u 17:01
Komentari (0)