TRAŽE PRAVDU I ZA VOJNIKE IZ CRNE GORE: Borci još negoduju zbog jednostranog sporazuma sa Hrvatskom iz 2006, o gonjenju ratnih zločinaca
UDRUŽENjE boraca ratova od 1990. Crne Gore zatražilo je odgovor Vrhovnog državnog tužilaštva na pitanje da li je Državnom odvjetništvu Hrvatske dostavljen predlog za izmenu Sporazuma o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih dela ratnih zločina, odnosno zločina protiv čovečnosti i genocida koji su 28. jula 2006. potpisali tadašnji crnogorski i hrvatski državni tužioci, Vesna Medenica i Mladen Bajić.
V.K.
Područje primene tog dokumenta isključivo se odnosi na gonjenje crnogorskih državljana, dok su Hrvati samo žrtve, pa taj jednostrani sporazum za borce predstavlja "jednu od najsramnijih stranica istorije Crne Gore, kojom se diskriminišu žrtve JNA u slučajevima ratnih zločina Lora 3, Crnoglav, Čepikuće, Osojnik, Ivanica i Grab"...
Izvinjenja i kazne
JOŠ 2000, sa mesta predsednika Vlade Crne Gore, Milo Đukanović uputio je izvinjenje Hrvatskoj za dešavanja u vreme ratnih devedesetih, posebno Dubrovčanima, a Cetinjski liberali to su učinili još dok su tamošnje paravojne formacije još ubijale crnogorske vojnike, uz poruku: "Sa Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče"!
Kasnije, pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu - zbog granatiranja Dubrovnika, 1991. - general JNA, Pavle Strugar, osuđen je na osam godina zatvora. Viceadmiral Miodrag Jokić dobio je godinu manje, a admiral Milan Zec oslobođen je zbog nedostatka dokaza.
- Od 2007. do 2016. pokretali smo inicijative za pokretanje istrage u navedenim slučajevima ratnih zločina, ali je rezultat izostao prvenstveno zbog navedenog dokumenta, pa sada očekujemo konkretne poteze državnih tužilaca Milorada Markovića i Vladimira Novovića - navedeno je u saopštenju predsednika Udruženja, prof. Radana Nikolića, uz podsećanje da sudska praksa Vrhovnog suda Srbije glasi: "Šteta prouzrokovana pripadnicima bivše JNA (pogibija, ranjavanje) u oružanim sukobima sa paravojnim formacijama bivših republika SFRJ, do dana njihovog međunarodnog priznanja od strane Generalne skupštine OUN, 22. maja 1992, prouzrokovana je krivičnim delom oružane pobune iz člana 124. KZ Jugoslavije", a ovaj član odnosi se i na ubistva 24 i ranjavanje više od 40 pripadnika JNA na podmukao način u Čepikućama i Osojniku, granatiranju položaja JNA na Ivanici i snajperskim delovanjem na Grabu.
Podseća i da su polovina ubijenih bili crnogorski rezervisti, a ostali pripadnici rezervnog sastava iz Trebinja, te mladi vojnici iz Srbije, BiH i Makedonije.
- Po okončanju oružanih sukoba i pod pritiscima spolja, zvanična Crna Gora odrekla se istine o razbijanju SFRJ, a zločini hrvatskih paravojnih formacija nad vojnicima JNA postali su tabu tema... Jevrem Brković trijumfalno se vratio u Crnu Goru sa zadatkom da radi na bezočnom falsifikovanju istine o ratnim sukobima u korist Hrvatske, a Udruženi hrvatski povesničari i dukljanski istoričari, predvođeni Živkom Andrijaševićem, kasnije su proglasili 1. oktobar 1991. za Dan agresije JNA na Dubrovnik. Godinu posle obnove državne nezavisnosti Crne Gore, Stjepan Mesić, ratni predsednik Predsedništva SFRJ i po funkciji vrhovni komandant JNA, proglašen je počasnim građaninom Podgorice - podseća prof. Nikolić.
Preporučujemo
SRCEM PIŠEM ĆIRILICU: Raspisan konkurs za učešće na 25. „Danima ćirilice“ u Bavaništu
25. 02. 2026. u 18:13
NIKAD JAČI UDARAC ZA RUSE OD POČETKA RATA: Ukrajinske rakete letele više od 1.300 km, pogođena ključna fabrika (VIDEO)
UKRAJINA je u subotu uveče pogodila jedno od strateški najznačajnijih odbrambenih postrojenja Rusije, napavši Votkinski mašinski zavod u udaljenom regionu, skoro 1.300 kilometara od ukrajinske granice - što predstavlja najdublji udar ikada izveden ukrajinskim oružjem domaće proizvodnje.
25. 02. 2026. u 12:25
CEO REGION JE ZGROŽEN! Evo šta je uradila takmičarka lažne države Kosovo kada je videla Srpkinju na pobedničkom postolju
BRUKA i sramota na jednom od evropskih takmičenja u tekvondou za mlade u Sarajevu!
25. 02. 2026. u 11:35
"NEMA KO DA NASEČE DRVA": Rusko selo izgubilo skoro sve muškarce u ratu u Ukrajini
U RIBARSKOM selu Sedanka, na ruskom dalekom istoku, svakodnevni život je bio težak i pre rata u Ukrajini. Većina kuća nema osnovnu infrastrukturu, kao što su voda, unutrašnji toaleti ili centralno grejanje, iako zimske temperature često padnu i na -10 stepeni Celzijusa.
24. 02. 2026. u 09:43
Komentari (0)