VETRENJAČA KAO PUTOKAZ: Neobičan orijentir, jedini u Kolubarskom okrugu, vodi do kuće porodice Dražić

Branko Puzović

07. 02. 2025. u 07:20

ONIMA koji prvi put dolaze u goste porodici Zorana Dražića u Beomuževiću kod Valjeva pomaže neobičan orijentir - vetrenjača, jedina u Kolubarskom okrugu i šire.

ВЕТРЕЊАЧА КАО ПУТОКАЗ: Необичан оријентир, једини у Колубарском округу, води до куће породице Дражић

FOTO: Privatna arhiva

Vetrenjaču je sredinom prošlog veka svojeručno napravio dovitljivi Zoranov deda Radoje, služila je čitavoj okolini za mlevenje žita, ali već nekoliko decenija - ne radi.

Da bi saznao kako mlin na vetar radi, svojevremeno je Radoje, koji je u međuvremenu preminuo, išao u Vojvodinu. Prilježno je kopirao mehanizam vetrenjače, a materijal je, kaže njegov unuk, nabavljao širom bivše Jugoslavije, a potom sklapao.

- Sve je deda radio ručno, jer u to vreme nije bilo alata kao danas, koji bi mu olakšao posao - kaže Zoran. - Čak je i mehanizam za mlevenje ručno napravio, uz dva kamena, kao na vodenici na reci, ili potočari. Napravio je i šest trapela, krila, dugačkih šest metara, koje je podigao na visoki metalni stub.

Nažalost, jednom prilikom duvao je jak vetar i polomio ih, pa su krila skraćena na po tri metra, kako i danas stoje.

Radoje je svojevremeno brižljivo odabrao i mesto na kojem je sagradio vetrenjaču. Na mestu u blizini domaćinstva Dražića, na kom je mlin, uvek pirka vetar, čak i kad je mirno vreme. Za njen rad najbolji je, objašnjava Zoran, zapadni vetar.

Može lako da se pokrene

- IAKO već dugo ne radi, vetrenjača bi mogla lako da se pokrene, potrebno je da se dotegne i podmaže mehanizam, zamene zarđali i dotrajali delovi i ležajevi - kaže Zoran. - Za to ne treba mnogo ulaganja, ali iziskuje dosta vremena. Bilo bi lepo da se krila vetrenjače ponovo okreću, bar kao turistička atrakcija.

- U dvorištu pored kuće imali smo veliki bor, pa kad on šušti, znali smo da je vetar dobar i pokretali smo vetrenjaču - priseća se Zoranova majka Ruža. - Osim za sopstvene potrebe, brašno smo mleli i komšijama, ali i domaćinstvima iz okolnih sela. Kad je vetar dobar, deda Radoje je po čitavu noć mleo žito, oko vetrenjače bila su brda džakova, imao je i sobicu u kojoj je odmarao. Kad je u naš kraj stigla struja, mnogi su kupili prekrupače za mlevenje žita, pa je vetrenjača, iako je mogla još dugo da radi, otišla u zasluženu penziju. Sad služi da gostima izdaleka objasnimo kako da dođu do naše kuće.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

REČI KOJE NIKAD NIJE ZABORAVILA: Šta je Bobina majka zahtevala od Brene na dan venčanja?