VETRENJAČA KAO PUTOKAZ: Neobičan orijentir, jedini u Kolubarskom okrugu, vodi do kuće porodice Dražić
ONIMA koji prvi put dolaze u goste porodici Zorana Dražića u Beomuževiću kod Valjeva pomaže neobičan orijentir - vetrenjača, jedina u Kolubarskom okrugu i šire.
FOTO: Privatna arhiva
Vetrenjaču je sredinom prošlog veka svojeručno napravio dovitljivi Zoranov deda Radoje, služila je čitavoj okolini za mlevenje žita, ali već nekoliko decenija - ne radi.
Da bi saznao kako mlin na vetar radi, svojevremeno je Radoje, koji je u međuvremenu preminuo, išao u Vojvodinu. Prilježno je kopirao mehanizam vetrenjače, a materijal je, kaže njegov unuk, nabavljao širom bivše Jugoslavije, a potom sklapao.
- Sve je deda radio ručno, jer u to vreme nije bilo alata kao danas, koji bi mu olakšao posao - kaže Zoran. - Čak je i mehanizam za mlevenje ručno napravio, uz dva kamena, kao na vodenici na reci, ili potočari. Napravio je i šest trapela, krila, dugačkih šest metara, koje je podigao na visoki metalni stub.
Nažalost, jednom prilikom duvao je jak vetar i polomio ih, pa su krila skraćena na po tri metra, kako i danas stoje.
Radoje je svojevremeno brižljivo odabrao i mesto na kojem je sagradio vetrenjaču. Na mestu u blizini domaćinstva Dražića, na kom je mlin, uvek pirka vetar, čak i kad je mirno vreme. Za njen rad najbolji je, objašnjava Zoran, zapadni vetar.
Može lako da se pokrene
- IAKO već dugo ne radi, vetrenjača bi mogla lako da se pokrene, potrebno je da se dotegne i podmaže mehanizam, zamene zarđali i dotrajali delovi i ležajevi - kaže Zoran. - Za to ne treba mnogo ulaganja, ali iziskuje dosta vremena. Bilo bi lepo da se krila vetrenjače ponovo okreću, bar kao turistička atrakcija.
- U dvorištu pored kuće imali smo veliki bor, pa kad on šušti, znali smo da je vetar dobar i pokretali smo vetrenjaču - priseća se Zoranova majka Ruža. - Osim za sopstvene potrebe, brašno smo mleli i komšijama, ali i domaćinstvima iz okolnih sela. Kad je vetar dobar, deda Radoje je po čitavu noć mleo žito, oko vetrenjače bila su brda džakova, imao je i sobicu u kojoj je odmarao. Kad je u naš kraj stigla struja, mnogi su kupili prekrupače za mlevenje žita, pa je vetrenjača, iako je mogla još dugo da radi, otišla u zasluženu penziju. Sad služi da gostima izdaleka objasnimo kako da dođu do naše kuće.
Preporučujemo
BEZ STRUJE SUTRA DEO PARAĆINA: Najavljeni radovi na niskonaponskoj mreži
07. 12. 2025. u 23:15
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)