MALI VODIČ KROZ PRAISTORIJU PARAĆINA: U pripremi knjiga-katalog autora Vesne Vučković i Vojislava Filipovića (FOTO)

Зорана Рашић
Zorana Rašić

23. 02. 2025. u 07:00

SA ZADATKOM da čitaoce zaintrigiraju i pomognu im na njihovom putu kroz prošlost, dr Vesna Vučković, muzejski savetnik-arheolog Zavičajnog muzeja „Paraćin“ i Vojislav Filipović, viši naučni saradnik Arheološkog instituta Beograd, pripremaju bogato ilustrovanu knjigu sa kratkim prikazom naučno obrađenih podataka i predmeta sa dela praistorijskih lokaliteta na teritoriji opštine Paraćin.

МАЛИ ВОДИЧ КРОЗ ПРАИСТОРИЈУ ПАРАЋИНА: У припреми књига-каталог аутора Весне Вучковић и Војислава Филиповића (ФОТО)

Foto: Privatna arhiva

Naziv ovog popularnog izdanja namenjenog širem čitalačkom krugu  biće „Mali vodič kroz praistoriju Paraćina“. Kako ističe Vesna Vučković, jedan od autora, na teritoriji urbanog dela Paraćina i periferiji potvrđeno je postojanje tridesetak praistorijskih lokaliteta, a najstariji ostaci materijalne kulture koji pripadaju počecima neolita i Starčevačkoj kulturi iz perioda od oko 6100 do 5400 godine pre nove ere - uočeni su u samom gradu, na lokalitetima „Bolnica“ i u Ulici Todora od Stalaća, te u predgrađu na istoku, lokalitet „Motel Slatina“.

- Osim pregleda istorije istraživanja sa osvrtom na osnivanje i rad paraćinskog muzeja u toj oblasti, ono što ovu publikaciju čini naročito vrednom je da će mnogi predmeti iz praistorijske zbirke, pronađeni u neposrednoj okolini grada, prvi put biti predstavljeni široj javnosti. To su pre svega antropomorfne figurine iz doba neolita, žrtvenici i posude sa lokaliteta „Motel Slatina“, te predmeti koji su nađeni tokom istraživanja na lokalitetima u Gloždaku – otkriva, za „Novosti“, Vesna Vučković.

*Uzmi 20% bonusa za LIVE!
Aktiviraj bonus uz odigrani tiket od 4+ para, uplatom od 1.000RSD i kvotom od 5.00 ili više!*

Foto: Arhiva Zavičajni muzej Paraćin

Figurine sa lokaliteta "Motel Slatina"

Kulturni slojevi lokaliteta "Motel Slatina" ukazuju na dugačak život ljudi tokom Vinčanske kulture (oko 5400-4600 godine p.n.e.) odnosno mlađeg neolita i ranog halkolita. To je doba kada su ljudi stekli znanja iz metalurgije i ovladali proizvodnjom bakarnih predmeta topljenjem bakarne rude. Ovaj tehnološki iskorak bio je praćen važnim društvenim promenama i podizanjem utvrđenih naselja u periodu između 5200 - 5000 godine p.n.e.

Dr Vučković dodaje da su višedecenijska istraživanja ovog lokaliteta omogućila najviše podataka o životu tokom neolita i ranog halkolita, te da su u „Vodiču“ u obzir uzeti lokaliteti sa dovoljno podataka o materijalnoj, duhovnoj kulturi i ekonomiji praistorijskih zajednica, počevši od neolita do dolaska Rimljana.

*Uzmi 20% bonusa za LIVE!
Aktiviraj bonus uz odigrani tiket od 4+ para, uplatom od 1.000RSD i kvotom od 5.00 ili više!*

Drugi autor, arheolog Vojislav Filipović, u „Vodiču“ obrađuje poznu praistoriju, metalno doba. Autor naglašava da su se generalno najviše bavili levom i desnom obalom reke Crnice.

- Shvatili smo da je desna obala, potes od sela Glavica pa skoro do paraćinske crkve, ustvari jedan ogroman lokalitet koji obuhvata široki vremenski period. Počinje od neolita u njegovoj prvoj fazi, a završava se negde u Rimu. To je područje u širem krugu gde su sada fabrika stakla i bolnica. Tu je otkriveno više sukcesivnih naselja iz vremena kamenog doba, iz vremena metalnog doba. Sa leve obale Crnice, u Gloždaku, bili su verovatno neki zabareni delovi Paraćina, pa su tu iskopavanjima nađeni otpadni prostori – đubrišta. U bronzanom dobu tu je bilo groblje, velika nekropola po kojoj je cela ta kultura poznog bronzanog doba (1400-1200 g. pne) dobila naziv Paraćinska kulturna grupa. Nalazi sa ostacima šljunka potvrdili su da je Crnica kao bujična reka i u tadašnje vreme izlivala.

Filipović objašnjava da je očigledno da su praistorijski ljudi to znali, te su zbog toga i gradili naselja na desnoj obali, ka pobrđu. U brdima su tražili spas od poplave, tako da arheološki lokalitet seže čak do Karađorđevog brda i nekadašnje kasarne.

„Mali vodič kroz praistoriju Paraćina“ biće objavljen na srpskom i na engleskom jeziku. Izdavač bi trebalo da bude tamošnji Zavičajni muzej, a kako se očekuje, sredstva za štampu biće obezbeđena iz budžeta Opštine.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
DUGOROČNA VREMENSKA PROGNOZA DO KRAJA AVGUSTA: Tek nas čeka pakao i temperaturni rekordi - leto se ne predaje

DUGOROČNA VREMENSKA PROGNOZA DO KRAJA AVGUSTA: Tek nas čeka pakao i temperaturni rekordi - leto se ne predaje

NAJNOVIJA vremenska prognoza evopskih stručnjaka za avgust pokazuje prohladniji početak meseca u centralnim delovima Evrope, ali se već nagoveštava povratak suptropskog grebena i novog talasa vrelog vremena. Usled prisustva niskog pritiska na severu kontinenta, stvaraju se uslovi za novi toplotni talas koji će pogoditi veći deo Evrope, piše Severe Weather Europe.

04. 08. 2025. u 20:19

Komentari (0)

POVAMPIRILO SE USTAŠTVO: Desetine hiljada Hrvata peva Ajmo, ajmo, ajmo ustaše! (VIDEO)