MALI VODIČ KROZ PRAISTORIJU PARAĆINA: U pripremi knjiga-katalog autora Vesne Vučković i Vojislava Filipovića (FOTO)
SA ZADATKOM da čitaoce zaintrigiraju i pomognu im na njihovom putu kroz prošlost, dr Vesna Vučković, muzejski savetnik-arheolog Zavičajnog muzeja „Paraćin“ i Vojislav Filipović, viši naučni saradnik Arheološkog instituta Beograd, pripremaju bogato ilustrovanu knjigu sa kratkim prikazom naučno obrađenih podataka i predmeta sa dela praistorijskih lokaliteta na teritoriji opštine Paraćin.

Foto: Privatna arhiva
Naziv ovog popularnog izdanja namenjenog širem čitalačkom krugu biće „Mali vodič kroz praistoriju Paraćina“. Kako ističe Vesna Vučković, jedan od autora, na teritoriji urbanog dela Paraćina i periferiji potvrđeno je postojanje tridesetak praistorijskih lokaliteta, a najstariji ostaci materijalne kulture koji pripadaju počecima neolita i Starčevačkoj kulturi iz perioda od oko 6100 do 5400 godine pre nove ere - uočeni su u samom gradu, na lokalitetima „Bolnica“ i u Ulici Todora od Stalaća, te u predgrađu na istoku, lokalitet „Motel Slatina“.
- Osim pregleda istorije istraživanja sa osvrtom na osnivanje i rad paraćinskog muzeja u toj oblasti, ono što ovu publikaciju čini naročito vrednom je da će mnogi predmeti iz praistorijske zbirke, pronađeni u neposrednoj okolini grada, prvi put biti predstavljeni široj javnosti. To su pre svega antropomorfne figurine iz doba neolita, žrtvenici i posude sa lokaliteta „Motel Slatina“, te predmeti koji su nađeni tokom istraživanja na lokalitetima u Gloždaku – otkriva, za „Novosti“, Vesna Vučković.

Foto: Arhiva Zavičajni muzej Paraćin
Kulturni slojevi lokaliteta "Motel Slatina" ukazuju na dugačak život ljudi tokom Vinčanske kulture (oko 5400-4600 godine p.n.e.) odnosno mlađeg neolita i ranog halkolita. To je doba kada su ljudi stekli znanja iz metalurgije i ovladali proizvodnjom bakarnih predmeta topljenjem bakarne rude. Ovaj tehnološki iskorak bio je praćen važnim društvenim promenama i podizanjem utvrđenih naselja u periodu između 5200 - 5000 godine p.n.e.
Dr Vučković dodaje da su višedecenijska istraživanja ovog lokaliteta omogućila najviše podataka o životu tokom neolita i ranog halkolita, te da su u „Vodiču“ u obzir uzeti lokaliteti sa dovoljno podataka o materijalnoj, duhovnoj kulturi i ekonomiji praistorijskih zajednica, počevši od neolita do dolaska Rimljana.
Drugi autor, arheolog Vojislav Filipović, u „Vodiču“ obrađuje poznu praistoriju, metalno doba. Autor naglašava da su se generalno najviše bavili levom i desnom obalom reke Crnice.
- Shvatili smo da je desna obala, potes od sela Glavica pa skoro do paraćinske crkve, ustvari jedan ogroman lokalitet koji obuhvata široki vremenski period. Počinje od neolita u njegovoj prvoj fazi, a završava se negde u Rimu. To je područje u širem krugu gde su sada fabrika stakla i bolnica. Tu je otkriveno više sukcesivnih naselja iz vremena kamenog doba, iz vremena metalnog doba. Sa leve obale Crnice, u Gloždaku, bili su verovatno neki zabareni delovi Paraćina, pa su tu iskopavanjima nađeni otpadni prostori – đubrišta. U bronzanom dobu tu je bilo groblje, velika nekropola po kojoj je cela ta kultura poznog bronzanog doba (1400-1200 g. pne) dobila naziv Paraćinska kulturna grupa. Nalazi sa ostacima šljunka potvrdili su da je Crnica kao bujična reka i u tadašnje vreme izlivala.
Filipović objašnjava da je očigledno da su praistorijski ljudi to znali, te su zbog toga i gradili naselja na desnoj obali, ka pobrđu. U brdima su tražili spas od poplave, tako da arheološki lokalitet seže čak do Karađorđevog brda i nekadašnje kasarne.
„Mali vodič kroz praistoriju Paraćina“ biće objavljen na srpskom i na engleskom jeziku. Izdavač bi trebalo da bude tamošnji Zavičajni muzej, a kako se očekuje, sredstva za štampu biće obezbeđena iz budžeta Opštine.

VELIKA NAJAVA IZ BELE KUĆE: Sporazum o kraju rata u Ukrajini već ove nedelje?
AMERIČKI predsednik Donald Tramp uveren je da se sporazum o okončanju sukoba u Ukrajini može postići već ove nedelje, izjavila je portparolka Bele kuće Karolin Levit.
23. 02. 2025. u 10:37

SUTRA ĆE BITI OBJAVLjENO: Najveći udar na Rusiju od početka rata
BRITANSKI ministar spoljnih poslova Dejvid Lami izjavio je danas da će u ponedeljak objaviti listu mera u okviru novog, velikog paketa sankcija Rusiji, preneli su danas britanski mediji.
23. 02. 2025. u 10:05

KINEZ SE ZAMONAŠIO NA SVETOJ GORI Dobio ime Amfilogije i poručuje: "Nikada nisam bio srećniji, osim možda kao dete"
ŽIVOTNE priče koje se kriju iza monaha na Svetoj Gori predstavila je grčka televizija "Skaj" u emisiji "PrimeTime". Pred kamerama su se našli jedan Kinez koji je postao monah, jedan student iz Soluna koji je odmah nakon diplome izabrao monaštvo, monah koji živi u samoći poslednje 24 godine.
23. 02. 2025. u 11:28
Komentari (0)