PAMTE RAZARANJE I JOŠ BROJE ŽRTVE: Smederevo obeležilo 84 godine od velike eksplozije u Tvrđavi, 5. juna 1941. i pogibije na hiljade ljudi
TAČNO 14 sati i 14 minuta, pisak lokomotive i crkvena zvona i ovog 5. juna podsetili su na najveću tragediju u šest vekova dugoj istoriji Smedereva kada je, na ovaj dan, 1941, od posledica eksplozije nemačke muncije u Tvrđavi, stradalo više hiljada žitelja, a grad gotovo bio sravnjen sa zemljom.
Foto: N. Živanović
Detonacije je tog četvrtka, na pijačni dan, bila toliko jaka, da je napravila krater dugačak 50 i dubok devet metara, a udarni talas kretao se brzinom od pet kilometara u sekundi i imao snagu od 10 miliona konjskih snaga - što je jačina atomskih bombi koje su, četiri godine kasnije, bačene na Hirošimu i Nagasaki.
Rizik
ZBOG velikog rizika usled neuslovnog čuvanja, samo sedam dana pre tragedije, visoki nemački oficiri naložili su zatvaranje skladišta u Smederevskoj tvrđavi. Vrhunac upozoravajućih vesti bio je 3. juna, kada se u 14 sati dogodila jedna manja eksplozija.
Samo dva dana kasnije, gotovo u isto vreme, dogodila se apokalipsa...
- U trenutku eksplozije, po nemačkim vojnim dokumentima, u Smederevskoj tvrđavi nalazile su se oko 374 tone trinitrotoluola u buradima, 2.800 tona municije svih vrsta, sa 172 tone eksploziva i baruta, kao i 425.000 detonatora - sabrao je, posle višegodišnjeg istraživanja, Miroslav Lazić, viši kustos istoričar Muzeja u Smederevu.
Na grad se sručilo najmanje 4.000 tona kamena iz zidina Tvrđave, a tadašnja Komisija za obnovu konstatovala je da je od 2.400 kuća samo je 25 ostalo neoštećeno. Do danas nije dokazan broj povređenih i poginulih, ali se veruje da ih je u gradu koji je na početku Drugog svetskog rata naseljavalo oko 11.000 ljudi bilo i do 4.500. Samo ovdašnja Gimnazija objavila je umrlicu sa imenima 41 poginulog maturanta, a smrtno je stradao i veći deo ansambla novosadskog Narodnog pozorišta...
Dokazi
U SMEDEREVSKOM Muzeju, povodom tužne godišnjice, pokazane su novootkrivene fotografije koje svedoče o razmerama katastrofe, a predavanje "5. jun 1941. - tragedija i memorijalizacija" održao je muzejski savetnik i istoričar Miroslav P. Lazić.
Danas o tragediji svedoče spomen-kosturnica na Starom groblju, sa imenima 485 žrtava, a venci su položeni na "Spomenik 5. juni". Ispred Istorijskog arhiva u Smederevu, do 15. juna, otvorena je izložba fotografija, sa isečcima iz domaće i svetske štampe, nazvana "Kad su časovnici stali".
Preporučujemo
MAJA GOJKOVIĆ O BORBI ZA DRUŠTVO BEZ NASILjA Položaj žena sve bolji i bolji
09. 12. 2025. u 20:00
SVEČANO OTVORENE NOVA ZGRADA MZ I OBNOVLjENA SALU SOKOLSKOG DRUŠTVA Futogu po zasluzi
09. 12. 2025. u 16:29
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)