STRADALO VIŠE OD POLOVINE KOŠNICA: Vršački pčelari se suočili sa najvećim gubitkom do sada, bez suncokreta neće biti meda

Jelena Baljak

18. 06. 2025. u 06:45

VRŠAČKI pčelari ove godine su se suočili sa najvećim gubitkom pčelinjih društava u poslednjih nekoliko decenija, jer je - usled sušnog leta, nedostatka polena i prolećnih mrazeva - stradalo više od polovine ukupnog broja tamošnjih košnica.

СТРАДАЛО ВИШЕ ОД ПОЛОВИНЕ КОШНИЦА:  Вршачки пчелари се суочили са највећим губитком до сада, без сунцокрета неће бити меда

Foto: J.J.Baljak

 Dodatni problem predstavlja to što uopšte nije bilo bagremove paše, jer se to medonosno drvo smrzlo, a sada je i lipa skroz podbacila, pa jedini spas vide u suncokretu, inače će godina proći bez meda za prodaju.

Prema podacima ovdašnjeg Društva pčelara - koje je sa svojih 90 članova jedno od najbrojnijih u Srbiji - u vršačkom kraju godišnje strada oko 10 odsto društava, a ovog proleća je nepovratno otišlo čak 53 odsto, s tim da ima i gazdinstava u kojima je šteta totalna.

- Za 10 godina ovako nešto nisam doživeo. Od 70 košnica, stradalo mi je 35, na šta je uticala i upotreba pesticida u zaštiti voća i ratarskih kultura. Razrojavanjem preostalih društava uspeo sam da se vratim na početni broj, ali to znači da ovog leta neće biti meda za vrcanje. Sve što pčele budu skupile, ostaće za njih - kaže Bojan Vojteški, uz konstataciju da su u velikom gubitku, ali da ih drži nada da se ovako loša godina više neće ponoviti.

Ova teška situacija ujedinila je mnoge vršačke pčelare, jer su oni koji su imali manje gubitke dali svoje rojeve i već formirana društva kolegama koje su pretrpele veliku štetu. Sada očekuju pomoć države, a obratiće se i lokalnoj samoupravi.

Subvencije

OČEKIVALI smo da će nam država ove godine povećati subvencije, kao što je to učinjeno stočarima, ali smo ipak ostali na 1.000 dinara po pčelinjem društvu. Nadležni kao da ne shvataju koliki značaj imaju pčele, pa nas tretiraju kao da smo poslednja rupa na svirali. A pčela je svake godine sve manje, nema ko da oprašuje biljke, pa su i prinosi slabiji. To je ozbiljan problem, kom se mora posvetiti pažnja - ukazuje Bojan Vojteški.

- Za nas bi najbolje bilo kada bi država uredila tržište meda, da više ne gubimo bitku sa falsifikatorima, koji "med" prodaju po niskim cenama, dok, s druge strane, veliki otkupljivači našem medu uvek nađu neku manu, pa ga otkupljuju za oko 1,7 evra kao drugu-treću klasu, a onda ga u marketima prodaju za 10 evra po kilogramu - izjavio je vršački pčelar Goran Sporin i istakao da država ne bi imala potrebe da im daje subvencije, kada bi taj problem rešila.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ŠTA SE OVO DEŠAVA?! LJubitelji tenisa u šoku, ovo je dosad bilo nezamislivo!