ČUČUK STANA SE VRATILA U NEGOTIN I KRAJINU: Stoji ponosno, sa kikama oko glave, sa rukama na kuburi i jataganu, u nošnji

С. М. Јовановић

25. 11. 2025. u 14:35

POSLE više od dva veka, Negotin je dočekao svoju heroinu. Stana Plještić, Čučuk Stana, devojčica koja je uz ustaničku četu odrasla u ženu junaka, koja je rame uz rame sa Hajduk Veljkom branila Krajinu, konačno je dobila svoje mesto u gradu iz kog je ponikla i koji je nosila u srcu.

ЧУЧУК СТАНА СЕ ВРАТИЛА У НЕГОТИН И КРАЈИНУ: Стоји поносно, са кикама око главе, са рукама на кубури и јатагану, у ношњи

Foto: S.M.Jovanović

U Negotinu je, prvi put u istoriji, otkriven njen spomenik, podsetnik na ženu koja je prkosila vremenu, neprijatelju i zaboravu.

- Bilo nam je potrebno više od 220 godina da Čučuk Stana dobije spomenik, ovaj je prvi. Prvi put u istoriji položili smo venac njoj u čast. Prolaziće ovim sokacima naši potomci i setiće se da se njihovi dedovi nisu ogrešili i da su ovim spomenikom ostavili svetionik slobode za sva vremena koja dolaze - poručila je Milica Đurđević Stamenkovski, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

Spomenik je, kako je ona dodala, počast jednoj hrabroj devojci, ali i celom kraju koji je iznedrio prkos, poštenje i hrabrost.

- Negotin jedan poseban grad ovde pod Deli Jovanom. Mi na istočnu Srbiju često zaboravimo, a ovaj kraj je jedan od najlepših, ali nama nedovoljno poznatih. Sa ovakvim sadržajima privući ćemo turiste, posebno što smo projektom predvideli klupu koja je Stanina i Veljkova klupa, a cilj je da mladi tu sede, upoznaju se, da se rađaju nove ljubavi. Da nam se vrate svi oni koji su se iz Negotina iselili, baš onako kao što se Stana danas vratila svojoj Krajini - zaključila je Milica Đurđević Stamenkovski.
Heroina, žena junak, životna i ratnička saputnica branioca Negotina legendarnog Hajduk Veljka Petrovića, Stana Plještić, nazvana Čučuk jer je bila mala rastom, bila je velika po svom junaštvu, hrabrosti i po svom umeću, boreći se sa ustanicima, vidajući i njihove i svoje rane.

Foto: S.M.Jovanović

- Ovaj korak, možda, izgleda mali, ali je za našu Krajinu, za Negotin, za naš identitet i sećanje - ogroman. Njime pokazujemo da znamo da čuvamo vrednosti koje su nas oblikovale. Na nama je da taj plamen negujemo i predamo ga generacijama koje dolaze, da znaju ko smo, odakle potičemo i šta su nam naši hrabri preci ostavili. Spomenik Čučuk Stani je zavet da ćemo se odgovorno odnositi prema svojoj tradiciji i svojoj istoriji - kaže Vladimir Veličković, predsednik Opštine Negotin.

Ravnopravna u hrabrosti

REALIZACIJU višegodišnje ideje podizanja spomenika Čučuk Stani omogućio je sporazum o saradnji koji su potpisali Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i mitropolit timočki Ilarion. Vrednost projekta iznosila je četiri i po miliona dinara.
- Pored muža i muškarca stoji ravnopravno u hrabrosti žena Čučuk Stana. I jedno i drugo gledaju ka istoku, tamo gde se sunce rađa, a tamo gde se sunce rađa, tamo je Hristos - rekao je mitropolit timočki Ilarion.

Spomenik Čučuk Stani delo je beogradskog vajara Bobana Jovanovića, koji je pred sobom imao složen zadatak, da oblikuje lik žene čiji se tragovi o stvarnom fizičkom izgledu nisu sačuvani.

- Rukovodio sam se time da je ona jedna heroina koja je bila zapostavljena u našoj istoriji. Imao sam na umu da oživim jedno lice koje bi odgovaralo autentično ovom stanovništvu, pošto nemamo nikakve tragove kako je ona izgledala. Sa jedne strane to je olakšavajuća okolnost, a sa druge mnogo je teže rekonstruisati lik i napraviti Stanu - kaže Jovanović za "Novosti".

Ispitujući njeno poreklo, osobine, ono što je zapisano o njoj, ali i usmena predanja, njegova Čučuk Stana na postolju stoji ponosito, gologlava, sa kikama oko glave, sa rukama na kuburi i jataganu, u narodnoj nošnji i opancima.

- Probao sam da uđem u njenu emociju i karakter, ona je u to vreme bila mlada, hrabra, zaljubljena devojka. Tako sam i hteo da je prikažem, pre borbe, sa tom njenom odlukom na licu. U tradicionalnoj je odeći, koja je u to vreme bila negde između građanske i seoske, jer ona je bila i jedno i drugo - kaže Jovanović.

Čučuk Stana, udovica sa svojih 20 godina, posle Hajduk Veljkove pogibije udala se za Veljkovog pobratima Georgakisa Olimpiosa, kapetana Jorgaća sa kojim je imala troje dece. Ponovo je ostala udovica 1821, kada je njen suprug izabrao smrt u eksploziji, a ne predaju.

- Kad sam joj prišla, osetila sam da smo slične i po karakteru i po duhu. Srce mi je puno kad vidim da su njena žrtva i hrabrost ovde počastvovane. Ona je zaslužila da joj ovde počivaju kosti, a ne zna se gde je sahranjena. Njena životna želja bila je da se vrati u Srbiju. Nisu joj to omogućili za života, ali evo je sada, ovde, među svojima, gleda svoj Negotin i kraj koji je volela, i njena duša konačno je mirna - kaže Nataša Petrović, glumica zaječarskog teatra koja je za lik ove heroine u monodrami "Čučuk Stana, Srpkinja i Grkinja", po tekstu i u režiji Željka Hubača, osvojila mnogobrojne nagrade na festivalima u zemlji i svetu.

A Stana je bila mnogo više od ratnice: poliglota, diplomata, žena koja je preživela rane i izgnanstva, koja je život završila daleko od svog kraja, u Atini. Danas, makar simbolično, Stana je ponovo tu gde pripada, napokon se vratila kući.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

SVADBA DECENIJE - I TO GDE! Kristijano Ronaldo se ženi!