BRAK POLOŽILI NA OLTAR REVOLUCIJE: Retko ko u Vršcu zna da su Borislav Petrov Braca i Olga Petrov Radišić bili supružnici

Jelena Baljak

06. 02. 2026. u 06:45

POSLE Drugog svetskog rata, u ondašnjoj Jugoslaviji uvrežila se praksa da obrazovne ustanove dobijaju imena narodnih heroja i istaknutih revolucionara, a jedino je u Vršcu takva čast ukazana - i mužu i ženi.

БРАК ПОЛОЖИЛИ НА ОЛТАР РЕВОЛУЦИЈЕ: Ретко ко у Вршцу зна да су Борислав Петров Браца и Олга Петров Радишић били супружници

Foto: J.J.Baljak/Wikipedia

Reč je o Borislavu Petrovu Braci, čije ime nosi ovdašnja Gimnazija, i Olgi Petrov Radišić, po kojoj je nazvana osnovna škola koja se nalazi prekoputa vršačke rimokatoličke crkve.

Međutim, činjenicu da su oni bili supružnici, zna malo ko u ovom gradu....

Ovaj mladi bračni par bio je veoma aktivan tokom narodnooslobodilačkog rata u južnom Banatu - naročito u štampanju i raznošenju ilegalnog propagandnog materijala. Ubijeni su iste godine, 1942, ali u različitim akcijama: on u zasedi policije na periferiji Pančeva, a ona dva meseca kasnije, na strelištu u Jajincima. Imali su samo po 21 godinu.

- Olgu i Bracu spojile su iste, levičarske ideje i borba protiv fašizma. Upoznali su se u Vršcu, tokom zajedničkog rada u Savezu komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ). O njihovom bračnom životu malo se zna, ali je jasno da je on trajao veoma kratko, jer je već 1941. Bracina glava bila ucenjena, pa su morali da se razdvoje i povuku u duboku ilegalu - otkriva Dragoljub Đorđević, predsednik Subnora u Vršcu.

Skojevci u svemu prednjačili

VRŠAČKA Gimnazija i ovdašnja Učiteljska škola bile su glavni rasadnik mladih skojevaca, koji su se uglavnom priključivali pod idejnim uticajem svojih profesora. Uočljivo je da su to, većinom, bili izuzetno dobri i pametni đaci, sa izraženim intelektualnim sposobnostima, pa stroge školske vlasti isprva nisu sumnjale da su baš oni komunisti.

Olga se isticala u pisanju literarnih radova i često je na takmičenjima osvajala prva mesta, dok je Braca, pre nego što je upisao Pravni fakultet u Beogradu, bio vrlo aktivan u đačkoj družini "Skerlić".

Braca je u SKOJ ušao pod uticajem svojih starijih sestara, Dragice i Jelisavete Bebe Petrov, dok je još pohađao Gimnaziju. Zahvaljujući nepokolebljivom angažovanju, brzo je postao i član Komunističke partije Jugoslavije, a - kao najbliži saradnik Žarka Zrenjanina - delovao je u Vršcu, u koji se sa porodicom, još kao dete, doselio iz Bosanskog Broda... Poginuo je u Pančevu, tokom akcije kojom je lično rukovodio ozloglašeni nacistički saradnik Juraj Špiler.

- Bio je to najokrutniji policijski službenik kog Banat pamti, a tog marta 1942, sa oko 150 vojnika, opkolio je kuću u kojoj su se krili Braca, njegova sestra Beba i Stanko Tomić. Usledila je razmena vatre, a kada je vojska ušli u kuću, na podu su zatekli mrtvog Bracu i teško ranjene Bebu i Stanka, sa rukom napisanom porukom: "Umiremo za slobodu naroda". Oni su istog dana podlegli povredama u bolnici - kaže Đorđević, uz napomenu da je Olga u tom trenutku bila u zrenjaninskom istražnom zatvoru u Zrenjaninu, pa najverovatnije nije ni znala šta se sa njenim suprugom desilo.

Foto: J.J-Baljak

Gimnazija "Borislav Petrov Braca"

Sticajem životnih okolnosti, Olgino stradanje bilo je još teže od Bracinog, zbog čega je, za razliku od njega, posthumno proglašena za narodnog heroja.

- Kada je završila Učiteljsku školu u Vršcu, zaposlila se kao učiteljica u rodnom selu Baranda, nedaleko od Pančeva. Njena kuća stalno je bila pod prismotrom, pa se pritajila u susednoj Crepaji. Ipak, okupatori su 1941. otkrili njeno sklonište, ali je uspela da im pobegne, iako je u razmeni vatre bila ranjena. Sakrila se u Barandi kod poznanika, koji ju je, međutim, izdao zbog nagrade od ondašnjih 25.000 dinara - navodi Đorđević.

Počast

IAKO nije rođena u Vršcu, Olga Petrov Radišić je 1955. u tom gradu "dobila" školu sa svojim imenom - na predlog učiteljice Milene Bošković. Iste godine, njenim imenom nazvane su i osmoletke u rodnoj Barandi i u Padinskoj Skeli, a 1958. i u Banatskom Brestovcu. S druge strane, Borislavu Petrovu Braci 1953. posthumno je ukazana čast da Gimnazija koju je i sam pohađao bude nazvana po njemu. Bracino ime nosi i jedna osnovna škola u Pančevu.

Najpre je bila u zatvorena u Zrenjaninu, gde je šest meseci bila podvrgnuta zloglasnim Špilerovim metodama: vešana je za kosu, izbijani su joj zubi, paljeno meso na nogama, povređivane stare rane... Ali, nije želela da oda saborce.

Onda je, po nalogu Gestapoa, prebačena u logor na beogradskoj Banjici. Streljana je 9. maja 1942, na stratištu u Jajincima, a ostalo je upamćeno da je na zidu zatvorske ćelije svojom krvlju ispisala: "Ponosno umirem za KPJ"!

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

NIKOLA JOKIĆ ZAPANJIO HRVATE! Ne mogu da veruju šta je Srbin upravo uradio, odmah su ga stavili na naslovne strane