Hiljadu volova na dar: Kako je Miloš Veliki odobrovoljio sultana da vrati Srbiji 907 sela
U RANU jesen 1833. godine sa Zlatibora je, preko Karanovca i Aleksinca krenuo dželep (krdo) od hiljadu volova, dar kneza Miloša Obrenovića turskom sultanu Mahmudu. Na putu do srpsko-turske granice kilometarsku kolonu volova i goniča pratio je knežev brat Jovan Obrenović, koji je u tom času imao titulu gubernatora, a galantan poklon polovinom decembra sultanu je uručio Avram Petronijević, diplomata i knežev "ćahaja", kako su ga nazivali.

Foto: Novosti arhiva
Sakupljajući građu po arhivama, trag je ostavio Novak Živković (1917-2000) u knjizi "Užički nemiri 1832-1838", objavljenoj u Užicu 1979. godine. Podsećajući da je Sud užičke i starovlaške nahije u Požegi imao s jeseni 1833. da izvrši i jednu posebnu dužnost, Živković navodi obrazloženje za sprovođenje važne, ali neobične kneževe naredbe:
- Budući da je sultan našem svjetlom knezu i deržavi jego granice odobrio i danak već presjekao, to je njegova Svjetlost namerna njemu (sultanu) 1.000 komada volova za to na dar poslati".
Živković piše da je "od gospodara i gubernatora", koji su ѕse tada nalazili u Kragujevcu, stigao nalog da Sud u Požegi obavesti trgovce na Zlatiboru "da se nijedan ne usudi koeg vola drugom mušteriji prodati" dok gubernator ne dođe i ne izabere potrebnih 1.000 volova.
Odluke mirovnog ugovora, potpisanog u Jedrenu 1829. godine, posle rusko-turskog rata, imale su u vidu i zahteve Srbije i obavezivale Tursku da joj vrati otrgnute oblasti - šest nahija, koje je Karađorđe oslobodio u Prvom srpskom ustanku, a ostale su u turskoj carevini.

Foto: Novosti arhiva
- Turska je dugo odugovlačila izvršenje datih obaveza, jedno vreme nudila samo 478 od ukupno 907 sela, koliko je komisija označila na karti. Međutim, kada su izbili brojni nemiri u pograničnim pokrajinama, Porta je na konferenciji u Carigradu, održanoj 25. maja 1833. godine, pristala da u sastav Srbije uđu sve teritorije koje su ranijih godina dogovorene. Kneza Miloša je mnogo obradovala ova vest. Zbog odluke da ispoštuje dogovor, a istovremeno da ga odobrovolji kako se ubuduće ne bi predomišljao, doneo je odluku da jednim moćnim poklonom nagradi turskog sultana Mahmuda - piše čajetinski istoričar Milisav R. Đenić u rukopisu za zbornik radova o Zlatiboru.
Knez je, kako navode hroničari, u veoma kratkom vremenu obavešten od brata da je kupovina uspešno i vrlo kvalitetno odrađena.
- Na Zlatiboru je samo mali broj stočarskih trgovaca imao svoje suvate (pašnjake), pa ih je uzimao u zakup od turskih begova. Sve ono najbolje što je tog leta paslo na Obudovici, Belim Vodama, Jelju, Bregovima, Saračevini - krenulo je niz planinu - piše Đenić. - Na napornom i dugom putu dželep su pratili brojni problemi, najčešće povremeni nedostaci hrane i vode, a goniči su bili opomenuti "da stoka usput ne sme činiti nikakve štete". Uz to, Avram Petronijević je vodio računa o ogromnom novcu državnog danka koji je sa sobom nosio, a kako se kasnije doznalo iz raznih dokumenata, vredeo je dva miliona i trista hiljada groša.
ŠEST NAHIJA
SRBIJA je turskim hatišerifom 1833. godine stekla položaj autonomne kneževine, proširila teritoriju i ukinula feudalni spahijski sistem. Od ranije otrgnutih predela vraćeno joj je šest nahija od Drine do Timoka, sa 13.300 kvadratnih kilometara, 907 sela i 31.026 kuća, čime je Kneževina Srbija uvećana za nešto malo više od polovine tadašnje teritorije, kako u knjizi "Kneževina Srbija" ističe istoričar Radoš Ljušić.

ŠOJGU UPOZORAVA: Taj potez bi mogao dovesti do trećeg svetskog rata
SEKRETAR Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu upozorio je da bi uvođenje mirovnjaka na istorijske teritorije Rusije moglo dovesti do trećeg svetskog rata.
24. 04. 2025. u 19:46

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

NI LAUŠ NIJE PRIMETIO DO KRAJA SNIMANjA: Najluđa greška iz "Boja na Kosovu"
LAUŠEVIĆ je o snimanju filma "Boj na Kosovu" pisao u knjizi "Godina prođe, dan nikad".
28. 04. 2025. u 10:32
Komentari (0)