GRADITELJI NE DIRAJU SVETINJU: Najveća rekonstrukcija centra Kruševca u poslednjih 50 godina, netaknut samo spomenik
KRENULI neimari ovog avgusta i sve do 28. juna 2021, kada će Kruševac, na Vidovdan, proslaviti 650 godina od osnivanja, rekonstruisaće kompletan uži centar grada, ostavljajući netaknut samo slavni Spomenik kosovskim junacima.

S. Babović
"Novosti" su zabeležile i trenutak kada su ove nedelje, majstori, prvi put u 21. veku došli i do temelja čuvenog spomenika (na slici), radeći na vodovodnoj infrastrukturi.
Čak 350 miliona dinara izdvaja se iz gradskog budžeta za novi izgled najprepoznatljivijeg dela Kruševca: novo ostrvo oko spomenika, podzemna garaža, zamena pločica na svim platoima, nova fontana, pešačke zone.
Spomenik će i dalje, tvrde nadležni, biti simbol Kruševca.

S. Babović
To je bila ideja i 1904. godine, kada je otkriveno monumentalno delo vajara, akademika Đorđa Jovanovića (1861-1953). Odluka o podizanju Spomenika doneta je u okviru priprema za proslavu 500. godišnjice boja na Kosovu, a kamen-temeljac postavio je kralj Aleksandar Obrenović - 1889. godine.
- Projekat vajara Jovanovića prihvaćen je na konkursu, a u žiriju su bili Mihajlo Valtrović, arheolog, Đorđe Krstić, slikar, Jovan Ilkić, arhitekta i nekoliko viših činovnika - predočava Miloš Stojadinović, hroničar i poznavalac istorije Kruševca.
Spomenik su pod nadzorom autora postavili kruševački majstori. Otkriven je svečano u prisustvu kralja Petra Prvog Karađorđevića.
- U ime naroda srpskog predajem vam, dragi moji Kruševljani, na čuvanje ovaj spomenik i ideju koju on predstavlja - rekao je tom prilikom najvoljeniji kralj u srpskoj istoriji, i ordenom Belog orla petog stepena odlikovao autora Đorđa Jovanovića.
Od tada, Spomenik kosovskim junacima postaje centralno mesto u nekadašnjoj srednjovekovnoj prestonici, a malo je poznato da je na Vidovdan 1934. Veliki molepsteni sabor proglasio Kruševac svetim istorijskim mestom i više od 3.000 vernika koji su proslavljali praznik u Kruševcu obavestili da će se u ovaj grad dolaziti na hadžiluk!
- Istorija spomenika je fascinantna, svi važni, tragični i lepi događaji vezali su se za to mesto - ističe Goran Erčević, autor dokumentarnog filma o spomeniku - "Zalog nebu" iz 2014. - Vladika Nikolaj Velimirović i vladika niški dr Jovan održali su tada velike besede.
REMEK-DELO NACIONALNOG VAJARSTVA
SPOMENIK kosovskim junacima smatra se najznačajnijim nacionalnim monumentom u prvoj polovini 20. veka. Visok je šest metara, izveden u neoklasicističkom stilu. Barjaktar srpske vojske sa slomljenim mačem, Boško Jugović je pri vrhu, u kompoziciji gde mu vila na glavu stavlja lovorov venac. Na spomeniku je i reljefno predstavljeno pričešće vojske kneza Lazara, ubistvo cara Murata, grb cara Dušana, Nemanjića. Skulpturalni elementi nagrađeni su Zlatnom medaljom Prvog reda na Svetskoj izložbi 1900. godine.
KRUŠEVAC U 19. VEKU U OBLIKU KRSTA
VIŠE srpskih varoši su prve urbanističke planove dobile tridesetih godina 19. veka. Miloš Stojadinović navodi da su u to vreme Kraljevo i Požega dobili kružni oblik, a Kruševac je dobio oblik krsta.
- Već marta 1836. knez Miloš je obavešten da je polkovnik kruševački Petar Lazarević žitelje čaršije Kruševca, kako s kućama, tako i s dućanima iz onih bara i kalovitog testa na brdo namestiti naredio... - zabeleženo je u dokumentaciji do koje je došao sagovornik "Novosti".
Preporučujemo

ĐACI I U - ZBORNICI: Oronuo stari deo OŠ "Vladislav Savić Jan" u Parunovcu kod Kruševca
29. 08. 2020. u 18:12

OVAKO SU IZGLEDALI POSLEDNjI MINUTI SAŠINOG ŽIVOTA: Bio siguran da će ozdraviti i nije želeo da se govori o bolesti
DIREKTOR i osnivač Grand produkcije, Saša Popović, preminuo je u 70. godini posle kraće i teške bolesti u jednoj klinici u Parizu.
03. 03. 2025. u 09:55

LEKARI U ŠOKU ONIM ŠTO SU NOĆAS VIDELI: Beograđani masovno povraćali, hitna ih vozila i u pritvore
DOKTORKA iz Hitne pomoći u Beogradu, Ivana Stefanović, istakla je jutros da je bilo neuobičajeno mnogo posla sa alkoholisanim građanima tokom noći. Uz to mnogo intervencija, infarkta, kao i saobraćajnih nezgoda.
03. 03. 2025. u 10:05

"HOĆU EUTANAZIJU" Vedrana Rudan donela odluku: "Rekla sam deci da je gotovo, neću da umirem na rate"
ZA lečenje joj je bilo potrebno dosta novca, a deo je stigao iz Srbije, od direktora izdavačke kuće koja objavljuje njena dela.
03. 03. 2025. u 09:53
Komentari (1)