Dragoljub Jovanović

ZAŠTITA IZ MOSKVE NIJE STIGLA: Strah nove vlasti od formiranja Seljačkog narodnog bloka
DRAGOLjUB Jovanović je, prema njegovim sećanjima, nešto ranije pre njegovog razlaza sa Titom i rukovodstvom partije, odbio diskretnu englesku ponudu za stranom intervencijom.
16. 09. 2023. u 07:00

CRNOGORCI LINČUJU NARODNOG POSLANIKA: Suđenje Dragoljubu Jovanoviću jedno od najvećih nepravdi u Brozovoj Jugoslaviji
DRAGOLjUB Jovanović nije želeo samo da služi novom režimu i bude od njega prihvaćen, želeo je više od svega da politički forsira seljaštvo koje je iznelo najveći teret oslobodilačkog rata i revolucije.
15. 09. 2023. u 07:00

TITO ODLUČIO DA BARANJA PRIPADNE HRVATSKOJ: Levičar koji nije mogao sa komunistima, ali nije hteo protiv njih
TOKOM rata Dragoljub Jovanović nesumnjivo podržava isključivo narodnooslobodilačku borbu kojom rukovodi KPJ i u svojim zapisima beleži da mu je "svaka pojedinost iz života partizana dragocena i da mu je svaka reč njihovih rukovodilaca značajna", da se i pored toga zaključiti da je imao i određene rezerve prema komunističkom rukovodstvu, i da se čak plašio da će ga komunisti zbog izvesnog političkog neslaganja sa njima možda i ubiti, zbog čega, kako sam priznaje, i pored toga što je "još od 1941. imao spremljen ranac" ipak nije otišao u partizane ni onda kad ga je u Bosnu u dva maha zvao Josip Broz Tito , kao ni onda kada je od partizana u Srbiji dobio poziv da im se priključi na Radan planini.
14. 09. 2023. u 07:00

ZATVOR I PROGONSTVO ZBOG SUPROTSTAVLJANJA REŽIMU: Čovek koji je život posvetio idejama razvoja sela i zadrugarstva
IAKO je Dragoljub Jovanović sam za sebe napisao da "nije naučnik, nego čovek od akcije, ideolog, ako ne i političar" , ne bismo se mogli u potpunosti složiti sa takvom njegovom ocenom o sebi kao naučniku.
13. 09. 2023. u 07:00

ČOVEK KOJI JE LEŽAO U KRALJEVIM I TITOVIM KAZAMATIMA: Dragoljub Jovanović perjanica otpora diktaturi Karađorđevića i Brozovoj samovolji
O IMPRESIVNOM početku njegove naučne karijere svakako da svedoče podaci da je u jednom danu odbranio dve doktorske disertacije na Univerzitetu Sorbona u 28. godini života, sa najvišom ocenom i da je jednu od njih, dve godine kasnije, Francuska akademija nauka nagradila kao izuzetan naučni rad. Bio je ujedno i prvi Jugosloven koji je stekao francuski državni doktorat
12. 09. 2023. u 07:00