PAPA FRANJA, UKRAJINA I SRBIJA - Autorski tekst Jovana Palalića, narodnog poslanika
CRKVE se ne diraju." Za mnoge je bila iznenađujuća ovakva reakcija pape Franje izrečena nakon ovonedeljnog Angelusa povodom odluke ukrajinskih vlasti da zabrane Ukrajinsku pravoslavnu crkvu Moskovske patrijaršije.
Foto
Međutim, ako se pažljivo prate stavovi Vatikana po nekim važnim pitanjima međunarodne politike, ali i povodom sukoba u Ukrajini, onda ovakav stav rimskog pontifeksa u stvari i nije iznenađenje.
Nije nikakva tajna da od početka sukoba Sveta stolica nastoji da se predstavi kao mogući kredibilan posrednik između Moskve i Kijeva. Iz vatikanskih kancelarija je uvek stizala osuda rata, ali nikada direktna osuda Rusije ili predsednika Putina. Papa Franja je čak rekao da rata ne bi ni bilo da Rusija nije isprovocirana od strane NATO, koji je, kako je rekao, "lajao "pred ruskim vratima.
Nedavna poseta državnog sekretara Vatikana Pijetra Parolina Kijevu imala je poruku da Vatikan podržava teritorijalni integritet Ukrajine, ali da se rešenja iz mirovnog predloga predsednika Zelenskog moraju unaprediti, uvažavajući realnost, i da mir mora biti pravedan. A pravedan je ako se kao takav doživljava od obeju strana.
Globalna politika Vatikana, koja sve više obuhvata prostore Azije i Afrike, ipak, nije moguća bez neke forme hrišćanskog jedinstva. A to jedinstvo je nezamislivo bez dobrih odnosa sa Ruskom pravoslavnom crkvom. Iz istog razloga pojavljuju se ovih meseci i važni doktrinarni dokumenti poput onog koji je izdao Dikasterij za promociju jedinstva hrišćana u kojem se otvara prostor za novo čitanje i tumačenje papskog primata, prihvatljivog za ostale hrišćanske Crkve.
Ovakva kritika odluke vlasti u Kijevu da praktično uđu u progon jedne priznate hiljadugodišnje Crkve i njenih vernika ne može biti iznenađenje ni za nas Srbe, jer se u nekim složenom pitanjima koja se tiču naše nacionalne politike, vatikanska diplomatija držala određenih principa. Kao što je sada jasno saopštila da se Crkve ne diraju, misleći na situaciju u Ukrajini, takav isti stav je imala i kada je bivši režim u Crnoj Gori pokušao da otme crkvenu imovinu, pre svega od Srpske pravoslavne crkve. Tadašnji crnogorski režim je računao na podršku ili bar ćutanje Vatikana na sprovođenje nasilja nad SPC. Međutim, nije razumeo da bez obzira na poznati pragmatizam i vekovnu veštinu najstarije svetske diplomatije, postoje principi u koje se ne dira. To je sada saznala i vlast u Kijevu.
Insistirajući na rešavanju teritorijalnih sporova na principu međunarodnog prava, ali i pravde, ne treba zaboraviti da je Vatikan ostao pri stavu da ne prizna protivpravnu secesiju Kosova, ostavljajući prostor za dijalog i njegov ishod. Takav isti prostor za dijalog dao je i u "slučaju Stepinac", prihvatajući formiranje mešovite komisije koja je istraživala njegovu umešanost u zločine nad Srbima tokom postojanja NDH.
Jedan moj rimski prijatelj mi je rekao da mi Srbi treba da iskoristimo ovo vreme i pontifikat pape Franje, jer istorija svedoči da dinamike unutar zidova ove najmanje i veoma specifične države, ali i moćne Crkve, ne mogu garantovati da se stvari u budućnosti neće promeniti. S obzirom na to da se politikom predsednika Vučića i pozicija Srbije u odbrani nacionalnih interesa zasniva na čvrstim principima međunarodnog prava, na nama je da mudro definišemo politiku prema ovom pontifikatu, kako bi se razumevanje za naše interese proširilo u jednom od najuticajnih centara svetske politike.
Preporučujemo
POTPISUJE SE ISTORIJSKI UGOVOR: Vojvodina postaje čvorište Evrope, kreće gradnja gigantske saobraćajnice (FOTO/VIDEO)
PROJEKAT Osmeh Vojvodine obuhvata izgradnju 185 km brze saobraćajnice, sa 46 mostova i 34 nadvožnjaka, čime se smanjuje vreme putovanja.
18. 03. 2026. u 09:30
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
KADA SU CVETALE LAŽI: Moć propagande u našem dobu - Laž se proširi svetom pre nego što istina ustane iz kreveta
Živimo u dobu velikih i malih laži, ali ako bismo odgovarali na pitanje da li ih je danas više nego ranije ne bi nam trebalo mnogo razmišljanja.
18. 03. 2026. u 17:04
Komentari (0)