BRNABIĆEVA STIGLA NA SAMIT U BERLIN: Dočekao je kancelar Šolc
PREMIJERKA Srbije Ana Brnabić stigla je jutros na Samit Berlinskog procesa, gde ju je dočekao nemački kancelar Olaf Šolc.
Foto: Tanjug
Brnabićeva predvodi delegaciju Srbije na samitu na kome će biti potpisana tri sporazuma koja bi trebalo da podstaknu povezivanje Zapadnog Balkana u zajedničko tržište.
Samit će otvoriti Šolc, a na njemu će učestvovati i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, kao i lideri zapadnobalkanske šestorke.
Pored izlaganja na uvodnom sastanku, Brnabićeva će govoriti i na tri radne sesije, koje se tiču "Regionalne saradnje i regionalnog zajedničkog tržišta", zatim "Sigurnosti snabdevanja energijom i transformacija", kao i na skupu posvećenom "Budućnosti Berlinskog procesa".
Foto: P.Vučković
Na marginama samita kojim nemački kancelar Olaf Šolc želi da oživi Berlinski proces, koji je 2013. inicirala njegova prethodnica Angela Merkel sa ciljem približavanja Zapadnog Balkan Evropskoj uniji, premijerka Brnabić, sastaće se s britanskim ministrom spoljnih poslova Džejmsom Kleverlijem.
Planiran je i susret premijerke sa predstavnicima Foruma mladih i Foruma civilnog društva, kao i sastanak s nemačkim privrednicima u organizaciji Odbora za istok nemačke privrede i Skupštine nemačkih privrednih komora.
Ovogodišnjem samitu su prethodile konferencije ministara unutrašnjih poslova, zatim šefova diplomatija, te ministara energetike.
Ministarka inostranih poslova Nemačke Analena Berbok, posle susreta sa svojim kolegama iz zemalja učesnica Berlinskog procesa, krajem prošlog meseca, najavila je da predstoje "istorijski koraci" koji će biti sprovedeni kroz najavljeno potpisivanje tri sporazuma - o omogućavanju putovanja uz ličnu kartu u regionu Zapadnog Balkana, međusobno priznavanje fakultetskih diploma i stručne spreme - lekare, stomatologe i arhitekte - odnosno deficitarna zanimanja.
Foto: P.Vučković
Berlinski proces je pokrenut skupom na najvišem nivou koji je na inicijativu tadašnje nemačke kancelarke održan u Berlinu 28. avgusta 2014. godine. Cilj Samita bio je postizanje zajedničkog dogovora o jačanju regionalne saradnje na ZB.
Posle samita u Berlinu, održani su samiti i u Beču 2015, Parizu 2016, Trstu 2017, Londonu 2018, Poznanju 2019, Sofiji 2020, virtuelno, i u Berlinu 2021, virtuelno.
U Berlinski proces su 2019. godine uključene Grčka i Bugarska, tako da Proces sada obuhvata 16 učesnica: Crnu Goru, BiH, Severnu Makedoniju, Albaniju, Srbiju, Nemačku, Austriju, Francusku, Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Poljsku, Grčku, Bugarsku, kao i privremene institucije samouprave u Prištini.
Najznačajniji dosadašnji rezultat u okviru Berlinskog procesa je, između ostalog, uspostavljenje Regionalne kancelarije za saradnju mladih, sa sedištem u Tirani, po ugledu na nemačko-francuski model.
Takođe, osnovana je i Transportna zajednica u jugoistočnoj Evropi, sa sedištem Sekretarijata u Beogradu, koji je počeo sa funkcionisanjem septembra 2019. godine. Osnovan je i Komorski investicioni forum zapadnog Balkana (KIF), sa sedištem u Trstu, koji predstavlja i zastupa interese oko 350.000 kompanija.
Tokom Drugog Digitalnog samita Zapadnog Balkana, koji je održan u aprilu 2019. godine u Beogradu, potpisan je "Sporazum o snižavanju cena usluga rominga u javnim mobilnim komunikacionim mrežama u regionu ZB", što je verovatno i najopipljiviji rezultat Berlinskog procesa za građane u regionu.
Takođe, jedan od primera uspešne saradnje na ZB, nevezane za sam Berlinski proces je i zvanično pokretanje Fonda za Zapadni Balkan, septembra 2017. godine, namenjenog razvoju saradnje civilnog društva.
BONUS - NAJAKTUELNIJI VIDEO SNIMCI
Preporučujemo
IZLETELA IM SUŠTINA Brnabić: Nova jasno priznala - Šolak finansira “nezavisne” medije
02. 11. 2022. u 11:30
40 GODINA KASNIJE: Kako danas izgledaju glumci iz serije "Alo, alo" (FOTO)
02. 11. 2022. u 20:00
TRAMP HITNO POZVAO PUTINA: Razgovor trajao sat vremena
RUSKI predsednik Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa američkim kolegom Donaldom Trampom.
09. 03. 2026. u 20:34
ŠOK ISTRAGA AMERIKANACA: Evo ko je gađao iransku školu u kojoj su poginule devojčice
AMERIČKI vojni istražitelji veruju da je verovatno da su američke snage odgovorne za napad na iransku školu za devojčice u kojem je u subotu poginulo više desetina dece, ali još nisu doneli konačan zaključak niti su završili istragu, rekli su za Rojters dvojica američkih zvaničnika.
06. 03. 2026. u 08:23
NOVI EKSPLICITNI SNIMCI MIRJANE PAJKOVIĆ: Policija sumnja KO je na snimku, drugi muškarac - odmah saslušana
RANIJE je objavljen i video za koji je deo medija napisao da je snimljen u prostorijama Vlade. Tim povodom oglasili su se iz Vlade Crne Gore, i demantovali te navode.
07. 03. 2026. u 22:55 >> 23:05
Komentari (0)