SPAJIĆ PONOVO NA ISPITU ČASTI: Da li će na Vidovdan biti izglasana rezolucija o Jasenovcu ili je to još jedna laž crnogorskog premijera
PREDSEDNIK Skupštine Crne Gore Andrija Mandić predložio je da na dnevnom redu sutrašnje sednice parlamenta bude i Predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu. Prema tom predlogu, dokument koji su u parlamentarnu proceduru uputila 43 poslanika većine, trebalo bi da bude prva tačka dnevnog reda.
Skupština CG
Sve ovo nagovešatava da će sutra u crnogorskom parlamentu biti burno, jer je neizvesno u kom pravcu će ići rasprava o tako važnom dokumentu, a posebno da li će biti usvojen baš na veliki praznik Vidovdan. Iz izjava premijera Milojka Spajića, međutim, može da se pročita i velika neprijatnost što se Jasenovac kao tema uopšte otvara u ovom trenutku, a vidljivi su i njegovi pokušaji da se najstrašnija stradanja tokom NDH "zatrpaju" drugim zločinima.
Naime, Spajić je juče saopštio da je u procesu pred Skupštinom 40 rezolucija koje su pokrenute posle Rezolucije UN o Srebrenici:
- Nažalost, ušli smo u ciklus rezolucija, mislim da nas to skreće sa tema i fokusa koje imamo, ali postoje vrednosne osnove za koje smo se glasajući za Srebrenicu (u UN) obavezali, a to je da osudimo sve zločine koji su se desili u prošlosti.
Tema osude stradanja u Jasenovcu, očekivano, najviše je zanimala medije u Hrvatskoj, pa je Spajić upravo pred novinarkom HRT objašnjavao da li će i zašto Podgorica staviti Rezoluciju na dnevni red parlamenta. Odgovore na "neprijatna" pitanja Spajiću su stigli neposredno pošto je Crna Gora u Briselu dobila pozitivno mišljenje Evropske komisije o ispunjavanju kriterijuma za prijem u EU (IBAR), čime su joj otvorena vrata za narednu fazu pregovora.
Spajić je novinarki HRT kazao i da "predstavnici različitih naroda u parlamentu imaju potrebu da izguraju rezolucije koje su im bitne za politički korpus, narode ili religije kojima pripadaju".
Upitan - zašto Crna Gora otvara dijalog o Drugom svetskom ratu kada joj se otvara evropski put, Spajić je odgovorio:
- Postoje teme iz devedesetih koje su opterećivale međusobne odnose, ali Podgorica je spremna da se suoči sa tamnom prošlošću i da radi na bilateralnim odnosima s Hrvatskom u najboljem evropskom duhu.
Hrvatska je sredinom maja uputila protestnu notu Crnoj Gori zbog namere njene parlamentarne većine da izglasa rezoluciju o Jasenovcu, smatrajući da takav potez dela vlasti u Podgorici "nije istorijski opravdan" i da može naškoditi odnosima tih dveju susednih država.
Predlog dokumenta o Jasenovcu, naime, usledio je kao logičan odgovor i zahtev srpskih stranaka u Crnoj Gori nakon što je Podgorica najavila pa glasala za Rezoluciju o Srebrenici, koja je usvojena u Generalnoj skupštini UN, a direktan je udar i stavljanje žiga "genocidni" na Srbiju, Republiku Srpsku i ceo srpski narod.
Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević tih dana je poručio da očekuje da će rezolucija o Jasenovcu do kraja juna doći na dnevni red parlamenta, i naveo da je o tome razgovarao sa Mandićem:
- Voleo bih da to bude 28. juna, za Vidovdan, i da simbolički pošaljemo poruku da se u Jasenovcu desio nezapamćeni genocid koji mnogi pokušavaju relativizovati i izjednačiti sa nekim zločinima.
Ovakav redosled donekle je išao i naruku predstavnicima stranaka u Crnoj Gori, kojima je i dalje neizvestan i daleki evropski put preči od "staze" do najbližih komšija. Zato je usledilo opravdanje da bi najbolje bilo sačekati da prođe briselsko okupljanje, da se tu dobije još jedan "plus", a kako se ne bi zakočio proces evrointegracija. Od Podgorice je odmah stigla zahvalnost Zagrebu što im njihovi zvaničnici nisu podmetnuli nogu.
Šta piše u predlogu rezolucije
U PREDLOGU rezolucije o Jasenovcu, izneđu ostalog, navodi se:
- Svesna istorijske važnosti Jasenovca kao mesta gde su živote izgubili nevini ljudi, Skupština Crne Gore odlučuje da 22. april bude zvanično priznat kao Dan sećanja na genocid u Jasenovcu, koji će se obeležavati svake godine.
POTPISUJE SE ISTORIJSKI UGOVOR: Vojvodina postaje čvorište Evrope, kreće gradnja gigantske saobraćajnice (FOTO/VIDEO)
PROJEKAT Osmeh Vojvodine obuhvata izgradnju 185 km brze saobraćajnice, sa 46 mostova i 34 nadvožnjaka, čime se smanjuje vreme putovanja.
18. 03. 2026. u 09:30
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
EKSPLOZIV BIO SPREMAN: "Digli bismo u vazduh aerodrom na Grenlandu"
DVA MESECA pre izraelsko-američkog napada na Iran, Danska je bila spremna da oružano brani svoj suverenitet nad Grenlandom.
19. 03. 2026. u 14:12
Komentari (0)