"VEŠTAČKO DISANJE" DIJALOGU OD DANCA: Analiza "Novosti" - Kakva su očekivanja od Lajčakovog naslednika u briselskom procesu
DANSKI diplomata Peter Sorensen, koji je predložen za novog specijalnog izaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine, imaće dva ključna zadatka - da oživi ovaj proces i ponovo visoko na agendu stavi primenu Ohridskog sporazuma, ali, kako sada stvari stoje, ovo bi mogao biti preveliki "zalogaj" za naslednika Miroslava Lajčaka.
Foto: Profimedia
Ovako sagovornici "Novosti" ocenjuju potez visoke evropske predstavnice za spoljnu i bezbednosnu politiku Kaje Kalas da za svog emisara za dijalog predloži Sorensena, koji važi za "specijalca" za Balkan, koji je u našem regionu u prethodnim decenijama obavljao više važnih funkcija.
Miloš Pavković, iz Centra za evropske politike, kaže da nema sumnje da je Sorensen ekspert za region, ali da preuzima novu funkciju u vrlo izazovnom trenutku, kada je dijalog na istorijski niskom nivou. Podseća da od kada EU posreduje u procesu normalizacije od 2011. godine odnosi između Beograda i Prištine nikada nisu bili lošiji, navodi da imamo konstantne eksalacije, bojkot prištinskih institucija od strane Srba, napetu bezbednosnu situaciju s obzirom na akcije specijalaca tzv. kosovske policije i zatvaranje srpskih institucija.
- S druge strane, imamo novu administraciju u SAD i postavlja se pitanje kako će se Donald Tramp odnositi prema dijalogu, posebno imajući u vidu da je tokom prvog predsedničkog mandata bio voljan da otvori paralelni proces, da Amerikanci vode proces normalizacije odnosa Beograda i Prištine koji je tada rezultirao Vašingtonskim sporazumom. Ukoliko bi se sada takva neka politika SAD nastavila, to bi uticalo i na novog predstavnika EU. Videćemo kako će oko ovog pitanja koordinirati Vašington i Brisel - kaže Pavković.
On ističe da je Sorensen preuzeo "vruć krompir" koji malo ko priželjkuje da dobije:
- Imaće veoma težak zadatak da oživi dijalog, ali i Ohridski sporazum kome će uskoro biti druga godišnjica, a suštinski implementacije nema. Videćemo da li je taj sporazum propao ili će moći Sorensen da ga spase.
Radio i za Unmik
PETER Sorensen je profesionalni diplomata, obavljao je niz funkcija u međunarodnim organizacijama, pre svega u EU i UN, vrlo dobro poznaje region, jer je bio specijalni predstavnik Brisela u Sarajevu, šef delagacije Unije u Skoplju, od 2002. do 2006. radio je za Unmik u Prištini. Od 2009. do 2011. bio je specijalni savetnik visokog predstavnika EU u Beogradu.
Analitičar Ognjen Gogić smatra da personalna rešenja i veštine diplomata koji se budu bavili dijalogom Beograda i Prištine nisu kljuni i presudni, već da li u briselskom vrhu i kod vodećih članica EU postoji politička podrška da proces normalizacije napreduje.
- Prvi signal u tom smislu mi je to što Kalasova nije na sebe preuzela vođenje ovog procesa, kao što je to bio slučaj kada su šefice diplomatije bile Ketrin Ešton i Federika Mogerini i kada su i napravljeni neki konrketni koraci u dijalogu. Kalasova je odlučila da, kao i njen prethodnik Đozep Borelj, imenuje izaslanika za dijalog, a ne da se ovim pitanjem direktno bavi, što znači da to nije visoko na njenoj, ali ni na listi EU prioriteta. Predožila je Sorensena kao nekog ko će to da vodi i da održava u životu, ali očigledno bez nekih velikih očekivanja kada je reč o rezultatima. Da ima visoka očekivanja da dijalog može da oživi i da dođe do napretka, ona bi to vodila sama i preuzela zasluge za to - ukazuje Gogić, za "Novosti".
Grenel traži veći izazov
POVODOM spekulacija da bi Ričard Grenel, koji je tokom prvog Trampovog mandata bio njegov specijalni izaslanik za Zapadni Balkan i bavio se dijalogom Beograda i Prištine, ponovo mogao da se uključu u ovaj proces, Gogić smatra da američki diplomata traži veći izazov:
- On bi trebalo da se u novoj administraciji bavi Severnom Korejom, Iranom i Venecuelom. Međutim, ako na tim poljima ne bude postigao neke veće rezultate, moglo bi se očekivati da se ponovo pozabavi pitanjem normalizacije odnosa Beograda i Prištine.
Dodaje da kada je dijalog davao rezultate, iza tog procesa je stajao neko od lidera vodećih zemalja EU, poput nekadašnje nemačke kancelarke Angele Merkel.
- Mi sada nemamo nijednog takvog lidera EU koji je stao iza tog procesa i dao mu političku snagu. Pre svega zbog toga što je i većina evropskih država okupirana svojim unutrašnjim problemima i nestabilnostima vlada, prevremenim izborima. Bojim se da smo, kada je reč o EU, osuđeni na mrcvarenje, Brisel tu ništa neće moći da otkoči. Videćemo da li će nešto uraditi nova Trampova administracija.
O predlogu Kalasove za Lajčakovog naslednika danas bi trebalo da se izjasne ambasadori država članica EU, a zatim i ostala briselska tela, kako bi se procedura imenovanja Sorensena okončala do 31. januara, kada Lajčaku ističe mandat.
Preporučujemo
VULIN ZA TASS: SAD rade Venecueli ono što je NATO uradio Jugoslaviji 1999. godine
03. 01. 2026. u 21:09
VUČIĆ TOTALNO RAZBUCAO ĐILASA: Otkrio kako je bivša vlast zgrabila fotelje (VIDEO)
03. 01. 2026. u 17:49
VENECUELA POSLE AGRESIJE: Tramp šalje Madura u logor Gvantanamo, preti mu smrna kazna; Rodriges prkosi Trampu (FOTO/VIDEO)
U GLAVNOM gradu Venecuele, Karakasu, odjeknule su eksplozije, a grad su u niskom letu nadletali avioni, javljaju svetski mediji. Američki predsedik Donald Tramp objavio je da je predsednik Venecuele Nikolas Maduro uhvaćen zajedno sa suprugom i prebačen iz zemlje.
03. 01. 2026. u 07:45 >> 20:51
RUSI ĆE NAPASTI EU MNOGO RANIJE: Veliko upozorenje iz Ukrajine, poznata godina i glavna meta
RUSIJA je pomerila svoje planove za direktnu agresiju sa 2030. na 2027. godinu, a Evropa je sve glasnija o riziku od direktnog sukoba, u kojem bi se baltičke države mogle naći pod okupacijom.
20. 12. 2025. u 09:41
U VENECUELI 4.000 HRVATA : Strah, svuda tišina puna tenzije
U VENECUELI živi 4.000 osoba hrvatskog porekla koje posle noćašnjeg američkog napada na glavni grad Karakas, zatvorene u kućama, čekaju dalji razvoj događaja, rekla je u subotu Hini predstavnica hrvatske zajednice u toj južnoameričkoj zemlji.
03. 01. 2026. u 18:47
Komentari (0)