"VELIKA ALBANIJA" SADA BEZ OBLANDI: Odličnim izbornim rezultatom Berišinog bloka u Tirani zacementirana ideja koja može da zapali Balkan
OPASNA ideja, koju je šef vlade u Tirani Edi Rama uz dekor "velikoalbanskog projekta" promovisao u Peći još pre sedam godina - da se svi Albanci na prostoru Zapadnog Balkana ujedine do kraja 2025. - posle rezultata parlamentarnih izbora održanih u Albaniji u nedelju praktično je duboko zacementirana u politički život ove zemlje.

Foto: Printskrin
Naime, Rama, koji je na biralištima obezbedio četvrti premijerski mandat, dobio je snažnu opoziciju, drugoplasiranu koaliciju Demokratske partije Saljija Beriše, ali samo na domaćem planu. Na spoljnom, u Beriši, desničarskom političkom veteranu kojeg Srbi baš i ne pamte po dobru i koji je bio predsednik albanske vlade kada je Priština 2008. proglasila nezavisnost tzv. Kosova, imaće saveznika u pokušaju da ostvari ideju koja je pretnja ne samo za Srbiju već i ceo region.
Prema peliminarnim rezultatima izbora, Ramini socijalisti osvojili su većinu i pripašće im 79 od 140 poslaničkih mandata, ali im je "za petama" dugogodišnji ljuti rival Beriša, čijoj koaliciji "Alijansa za veličanstvenu Albaniju" je pripalo 54 mesta u parlamentu i to uglavnom zahvaljujući obećanjima o stvaranju "velike Albanije".
Kada je reč o nacionalnim aspiracijama, Rama i Beriša su praktično na istoj liniji - obojica žele Albance na Zapadnom Balkanu pod istim kišobranom - ali bi do toga da dođu različitim taktikama. Beriša, koji je inače proglašen "personom non grata" u SAD i Velikoj Britaniji zbog navodnih veza s organizovanim kriminalom i korupcijom, na tvrdim je pozicijama nacionalizma i šovinizma. U kampanji je obećavao da će ako dođe na vlast "pocepati i baciti u smeće" sporazum o Otvorenom Balkanu, inicijativi koju su pokrenuli Rama i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

FOTO: N. Paraušić
S druge strane, Rama po mnogima igra dvostruku igru: jedna ruka mu je ispružena za regionalnu saradnju, a iza leđa "drži fige", stalno podgrevajući, kako kaže, "san o stvaranju velike Albanije". Rama je još februara 2018. u govoru u prištinskom parlamentu, prilikom obeležavanja 10. godišnjica proglašenja kosovske "nezavisnosti", predložio da Priština i Tirana imaju zajedničkog predsednika i zajedničku monetu kao "simbol nacionalnog jedinstva". Samo nekoliko meseci kasnije, u novembru iste godine, na zajedničkoj sednici dve vlade u Peći, u prisustvu tadašnjeg prištinskog premijera Ramuša Haradinaja predstavio je svoj nacionalni projekat o ujedinjenju Albanaca, a koji bi započeo udruživanjem Albanije i tzv. Kosova. Pozive da se izradi strategija ujedinjenja ponavljao je posle u više navrata, dodajući neretko još začina u uzavreli kosovski lonac, poput poziva da "Srbija prizna Kosovo i zatraži oproštaj za ratne zločine počinjene na njegovoj teritoriji".
Pipci od Južnog Epira do Raške
TEŽNjA Albanaca da se ujedine u zajedničku državu traje vek i po, a taj projekat obuhvata teritorijalne pretenzije prema Severnoj Makedoniji (zapadni delovi, Kumanovo, Skoplje, Tetovo, Gostivar, Struga, Debar i Kičevo) i Crnoj Gori (Bijelo Polje, Berane, Rožaje, Plav i Gusinje, okoline Podgorice, Bara i Ulcinja). Velikoalbanski projekat "računa" i na celu teritoriju KiM, kao i na delove centralne Srbije - na jugu Medveđa, Bujanovac i Preševo, kao i delovi Raške (Prijepolje, Sjenica, Tutin i Novi Pazar).
Pipci ovog projekta dosežu i do Južnog Epira i ostrva Krf u Grčkoj, što je prošlog proleća Rama neskriveno pokazao na skupu albanske emigracije u Atini. Bio je to svojevrstan šamar grčkim vlastima da im se podrška koju pružaju Prištini u Savetu Evrope lako može vratiti kao bumerang, s obzirom na neskrivene aspiracije Albanaca prema delu grčke teritorije.
Istoričar Srđan Graovac kaže za "Novosti" da se sada ideja "velike Albanije" otvoreno promoviše u Tirani:
- Ona je postala sastavni deo politike svih ključnih faktora na albanskoj političkoj sceni. To je misija establišmenta i glavnih političkih činilaca albanske scene, to su nam ovi izbori pokazli, da je ideja "velike Albanije" sada predstavljena na velika vrata, više se ne uvija u oblande, već se promoviše otvoreno i jasno.
Graovac kaže da je Rama i do sada imao jasnu politiku "velike Albanije", samo je smatrao da nije sazreo momenat za njenu realizaciju.
- Međutim, spoljnopolitičke okolnosti se menjaju, svedoci smo toga da se dosadašnji međunarodni poredak urušava, i da stari princip o nepromenjivosti granica više nije toliko čvrst. U novom poretku ne znamo kakav će biti odnos prema tom pitanju, on će se definisati i u skladu sa odnosom prema sukobu u Ukrajini. Kada se svet menja svako vidi šansu za sebe i naravno da su albanske političke elite pohitale u tom pravcu da predstave svoje ključne nacionalne ciljeve kako bi što bolje pozicionirale svoju politiku u susret promenama koje dolaze.
Porozne granice i vojni pakt
TIRANA i Priština prethodnih godina postigle su dogovore o saradnji u brojnim oblastima koje suštinski vode ga "brisanju" granica između Albanije i KiM. Tako više nema kontrole na međusobnim prelazima, njihove vlade i parlamenti održavaju zajedničke sednice, udruženo rade na približavanju EU, ali i na novim priznanjima tzv. Kosova, zajedno obeležavaju nacionalne praznike, uključujući i one koji veličaju terorističku OVK. Albanija i lažna država nedavno su se našle i u zajedničkom "vojnom paktu", koji su formirale zajedno sa Zagrebom.
Analitičar Ognjen Gogić ukazuje za "Novosti" da je Rama pragmatičan političar i da hoće da bude lider koji će da uvede Albaniju u EU i da zato često koristi pretnju "velikom Albanijom" kao ucenjivački mehanizam prema Briselu da ubrza proces evrointegracija:
- On je i ranije time podizao cenu i sebi i Albaniji, u smislu da ako EU neće da pomogne Tirani uvek psotoji alternativa, u ovom slučaju stvaranje "velike Albanije". Sada mu na ruku ide i izborni rezultat Beriše, koji se otvoreno zalaže za ujedinjenje Albanaca, kao dodatni argument za Brisel - da je to alternativa ukoliko EU nastavi sa kočenjem Albanije.
DUŽE OD TRI MESECA TRAJE INSTITUCIONALNI VAKUUM NA KiM
KVINTA REŠAVA KRIZU U SKUPŠTINI
U INSTITUCIONALNU krizu u Prištini, gde ni posle tri meseca od parlamentarnih izbora ne uspeva da se konstituiše parlament i izglasa vlada, juče su se umešali i ambasadori zemalja Kvinte na KiM. Oni su se sastali sa premijerom privremenih institucija u tehničkom mandatu Aljbinom Kurtijem.
U nedelju je propao 14. pokušaj da se formira novi saziv skupštine. Koplja se i dalje lome oko kandidata Kurtijevog "Samoopredeljenja" Aljbuljene Hadžiju za predsednicu zakonodavnog doma i zahteva da se za nju glasa tajno, što opozicija ne podržava, pa je sednica prekinuta posle samo četiri minuta. Alijansa za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja obratila se juče Ustavnom sudu u Prištini zbog insistiranja "Samoopredeljenja" na tajnom glasanju i zatražila tumačenje promene načina glasanja.

CEO ŠID TUGUJE ZA LEPOM MILANOM: Devojka (26) tragično preminula, danima se opraštaju od nje na društvenim mrežama
DEVOJKA Milana Mišić (26) iz Šida tragično je preminula 15. jula, a na večni počinak ispraćena je dva dana kasnije u pratnji neutešne porodice, prijatelja, rođaka i mnogobrojnih sugrađani koji se danima od nje opraštaju na društvenim mrežama.
27. 07. 2025. u 08:48

EKSKLUZIVNI SNIMCI HAPŠENjA ŠIPTARSKOG TERORISTE: Ovako je pao bivši pripadnik OVK u Svilajncu, evo za šta se sumnjiči (VIDEO)
ŠIPTARSKI terorista i bivši istaknuti pripadnik terorističke OVK Halili Lulzin, uhapšen je danas u Svilajncu, u zajedničkoj akciji Bezbednosno-informativne agencije, Službe za otkrivanje ratnih zločina UKP MUP-a Republike Srbije, a u saradnji sa Tužilaštvom za ratne zločine.
22. 07. 2025. u 20:54

NAUČNICI U STRAHU - RIZIK OD NESTANKA: Ada Bojana i Bokokotorski zaliv u opasnosti - more nikada nije bilo takvo
NIVO Jadranskog mora će, prema projekcijama, do kraja veka porasti 35 centimetara (cm), što će ugroziti obalska područja, posebno područje Ade Bojane i delove Bokokotorskog zaliva, navodi se u prošlogodišnjem Nacrtu Nacionalnog plana Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promene.
25. 07. 2025. u 08:55
Komentari (0)