BLISKI VEKOVIMA: U francuskom senatu održana konferencija na temu prijateljstva između Francuske i Srbije

U FRANCUSKOM senatu održana je konferencija na temu prijateljstva između Francuske i Srbije.

БЛИСКИ ВЕКОВИМА: У француском сенату одржана конференција на тему пријатељства између Француске и Србије

Foto: Privatna arhiva

Skup su organizovali senator iz stranke Nacionalno okupljanje Emerik Diroks, profesor i istoričar Aleksi Trud i novinar i uređivač sajta "Svi Srbi u Parizu" Saša Pešić.

- Dugo smo čekali ovu priliku da se predstavimo Francuzima da bi smo nastavili da negujemo naše staro prijateljstvo. Okupljanje u Senatu predstavlja važan događaj u odnosima naše dve zemlje – istakao je Trud za "Novosti".

Prisustvovalo je oko sto pedeset gostiju, a među njima konzul Srbije Anđelka Šimšić, izaslanik odbrane pukovnik Tomislav Ćirić, ambasadorka BiH Bojana Kondić Panić, vladika zapadnoevropski Justin… Bili su tu i predstavnici srpskih udruženja, francuski prijatelji, profesori, poslovni ljudi, sportisti, poslanici, senatori, regionalni i opštinski odbornici, savetnici u administraciji, Francuzi i Srbi.

Foto: Privatna arhiva

 

Aleksi Trud je u Senatu govorio o isprepletanim sudbinama dvaju naroda. Predstavio je period od Jelene Anžujske, preko prvog srpskog ministra vojnog, Francuza Hipolita Mondena, perioda Prvog svetskog rata, spomenika koji vezuju dva naroda, do bivšeg francuskog predsednika Fransoa Miterana koji je poručivao da dok je on živ, njegova zemlja neće voditi rat protiv Srba.

- Okupili smo se u jednoj od najprestižnijih francuskih institucija, da bismo istakli temu prijateljstva između naša dva naroda koje je posle nekoliko decenija zaborava ponovo dobilo svoje mesto, a koje nikada nije trebalo da izgubi – istakao je Trud.

Foto: Privatna arhiva

 

Filozof Danijel Salvatore Šifer je predstavio period od devedesetih do NATO bombardovanja Srbije, a govorio je i o odnosima intelektualaca i medija koji su u to vreme demonizovali Srbiju.

- Bio je ovo veoma važan događaj, i za Srbe, i za Francuze. Za Srbe, jer su zvanično pozvani u jednu od najvećih institucija u Francuskoj, a za Francuze da bi stekli bolje saznanje o Srbima, o vašoj veoma bogatoj intelektualnoj i kulturnoj tradiciji. Takođe, bila je to prilika i da istaknem teritorijalni integritet Srbije i naglasim da je Kosovo srž srpskog bića i sveta zemlja za Srbe – istakao je Šifer za "Novosti".

Foto: Privatna arhiva

 

Saša Pešić je govorio o ulozi srpske dijaspore i naših poznatih ličnosti, umetnika, naučnika, sportista i običnih ljudi u negovanju odnosa između Francuske i Srbije.

- Bila je ovo istorijska konferencija za celokupnu srpsku dijasporu, ne samo u Francuskoj, već u celom svetu. Time što smo organizovali skup u zdanju koje je ponos francuskog naroda, učinili smo veliku stvar – kazao je Saša Pešić.

Pešić je istakao i veliki simbolični značaj iz uvodne reči francuskog senatora Diroksa koji je u francuskom senatu na srpskom jeziku poručio: "Kosovo je Srbija."

Foto: Privatna arhiva

 

Foto: Privatna arhiva

 

Foto: Privatna arhiva

 

Foto: Privatna arhiva

 

Foto: Privatna arhiva

 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

SLUČAJNO SAM SAZNAO DA IMAM LEUKEMIJU : Bivšem voditelju Pinka život se preko noći okrenuo