OD ŠKOLSKOG ŠTRAJKA DO NVO BIZNISA: Istina o „Fridays for future“ u Srbiji

В. Н.

10. 12. 2025. u 08:54

KADA je 20. avgusta 2018. godine petnaestogodišnja Greta Thunberg sela ispred švedskog parlamenta sa natpisom na kartonu „Školski štrajk za klimu“, niko nije slutio da će iz jedne neugledne devojčice sa pletenicama nastati najveći globalni omladinski pokret posle 1968. godine.

ОД ШКОЛСКОГ ШТРАЈКА ДО НВО БИЗНИСА: Истина о „Fridays for future“ у Србији

Foto: Tanjug/Federico Gambarini/dpa via AP

Danas „Petkom za budućnost“ (Fridays for future) postoji u preko 190 zemalja i organizovao je štrajkove sa više od četrnaest miliona učesnika, a Greta je postala ikona – proizvod pažljivo režirane kampanje.

Pokret je od samog početka bio radikalan – neto-nulte emisije do 2030. godine, sa krajnjim rokom do 2035. godine, trenutno ukidanje fosilnih goriva, „slušanje nauke“ po meri IPCC-a i aktivističkih krugova iz Potsdama. Finansijsku pozadinu čine fondacije  „Open Society“, „Rockefeller“, „Rockefeller Brothers Fund“, „European Climate Foundation“ i nemačke zelene fondacije. Kritičari to nazivaju „astro-turfing“ – veštački pokret sa pravim travnjakom stranog novca.

U Srbiji je pokret stigao januara 2019. godine. Vrhunac je bio 27. septembra te godine kada je, uz ogromnu podršku medija i stranih ambasada, na ulice Beograda izašlo šest do sedam hiljada ljudi. Od kojih su većina bili radoznali posmatrači, a tek nekoliko stotina aktivista bliskih ovom pokretu i srodnim NVO . Šest godina kasnije slika je bitno drugačija – srpski ogranak danas broji oko 50 povremeno aktivnih pristalica, uglavnom studenata i srednjoškolaca iz većih gradova. Protesti se svode na desetak do pedesetak ljudi sa transparentima na engleskom jeziku, a građani uglavnom ni ne znaju šta je tema ovih sporadičnih pojava.

Parole su iste kao na Zapadu – trenutna dekarbonizacija, gašenje termoelektrana, zelena tranzicija po svaku cenu, ali se retko pominje da bi zatvaranje uglja bez alternative dovelo do nestanka struje i gubitka desetina hiljada radnih mesta. Iza srpskog ogranka stoje poznati donatori: „WWF Adria“, „Heinrich Böll Stiftung“, „RES fondacija“ britanska i nemačka ambasada.

Posebno je simptomatičan preokret 2022. i 2023. godine kada su pojedini aktivisti Fridays for future – Srbija javno osudili eksploataciju litijuma u Jadranskoj dolini, koju su kao ekološki podobnu u nekim zemljama podržali, što dalje svedoči o zloupotrebi ideje u političke svrhe.

Od „spontanog“ bunta mladih do profesionalne NVO mašinerije u zelenoj boji – to je put kojim je „Petkom za budućnost“ prošao za samo šest godina. U Srbiji je taj put posebno vidljiv od sedam hiljada neupućenih građana na ulici do pedesetak ekscentrika sa transparentima.

(srpskiugao)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

Ćerka Luke Modrića više liči na Luku Modrića - od Luke Modrića (FOTO)