ĆACILEND KAO BRANA HAOSU: Zašto Srbija nije krenula putem Majdana i nasilne promene vlasti?
ISTORIJA savremenih protesta pokazuje da granica između demokratskog izražavanja nezadovoljstva i ulaska u opasnu zonu nasilja može biti veoma tanka. Upravo na toj liniji razdvajaju se dva modela - ukrajinski Majdan i srpski Ćacilend. Jedan je završio nasilnom promenom vlasti i dugotrajnom nestabilnošću, drugi je postao simbol naroda koji nije dozvolio da se sruši država i sprečio eskalaciju sukoba i mogući građanski rat.
Foto: Profimedia
Majdan - Kako se protest pretvorio u nasilje i raspad države
Događaji na kijevskom Majdanu 2013-2014. godine počeli su kao politički protesti, ali su vremenom izgubili svaki oblik kontrole i institucionalnog okvira. U početnoj fazi, okupljanja su predstavljana kao građanski izraz nezadovoljstva, međutim, veoma brzo protest je radikalizovan i preusmeren ka direktnoj konfrontaciji sa državom.
Kako su dani i nedelje prolazili, u centru Kijeva podignute su barikade, zauzimane su državne zgrade, a ulice su postale mesto stalnih sukoba. Policija i demonstranti našli su se u otvorenom konfliktu, a pojavile su se i organizovane grupe koje su preuzimale ulogu paralelne vlasti, mimo zakonskih institucija. Državni aparat je bio paralisan, a ustavni poredak praktično suspendovan.
Umesto dijaloga i političkog rešenja, odluke su donošene pod pritiskom ulice. Nasilna smena vlasti sprovedena je bez jasne ustavne procedure, što je ostavilo duboke posledice po legitimitet države. Ukrajina je nakon Majdana ušla u period teške nestabilnosti, ekonomskog pada i duboke društvene podele.
Krajnji ishod bio je oružani sukob, teritorijalni gubici i dugotrajni rat koji je zemlju gurnuo u krizu iz koje se ni posle više od decenije nije oporavila. Majdan je tako postao simbol kako protest, kada se pretvori u revoluciju i nasilje, ne donosi stabilnost i bolji život, već haos, razaranje i stradanje celog društva.
Ćacilend - brana obojenoj revoluciji i haosu na ulicama
I Srbija se u pojedinim trenucima suočavala sa snažnim društvenim tenzijama i političkim podelama. U takvim okolnostima, postojala je realna opasnost da se deo blokaderskih protesta radikalizuje i krene putem izazivanja haosa i građanskih sukoba, što bi moglo da dovede do ozbiljnih sukoba među građanima.
Upravo u tom trenutku se pojavljuje Ćacilend, kao svesni izbor naroda da se ne pređe granica koja vodi u nasilje i raspad države.
Ćacilend je predstavljao model deeskalacije u trenutku kada su tenzije mogle da prerastu u ozbiljan društveni sukob. Za razliku od Majdana, nije bilo barikada, nije bilo paravojnih formacija, niti pokušaja da se vlast preuzme silom. Protest je ostao politički, a ne revolucionarni.
Ključnu ulogu u očuvanju reda i mira odigrao je narod koji nije dao da mu se ruši i sruši država. Umesto konfrontacije, poslata je poruka stabilnosti, poštovanja ustava i očuvanja institucionalnog poretka. Takav pristup sprečio je scenario u kojem bi Srbija ušla u unutrašnje sukobe sa nesagledivim posledicama.
Sprečen građanski rat i duboka društvena podela
Najveći značaj Ćacilenda je u rezultatu, sprečena je eskalacija koja bi mogla da dovede do građanskog sukoba. U društvu sa svežim sećanjem na devedesete, odluka da se političke razlike rešavaju bez nasilja pokazala se kao odgovorna.
Građani, a pre svega studenti koji su želeli da uče, odlučni da se bore za svoja ustavna prava, a što je pravo na školovanje i obrazovanje, bili su faktor stabilnosti, koji je u kritičnom trenutku stavio interes države i mira iznad kratkoročnih političkih poena.
To nije značilo ukidanje političke borbe, već njeno zadržavanje u okvirima zakona i ustava.
Majdan pokazuje kako protest može postati okidač za revoluciju, rušenje institucija i dugotrajnu nestabilnost. Ćacilend pokazuje suprotno - da protest može ostati sredstvo političkog pritiska, bez ugrožavanja mira i države.
Majdan je lekcija šta se dešava kada ulica zameni institucije. Majdan je primer kako protest postaje revolucija. Ćacilend je primer kako se država čuva mirom, a ne nasiljem. Ćacilend je primer kako protest ostaje politika.
UKRAJINCI OBORILI NOVI RUSKI DRON: Zaprepastili se šta se nalazi u njemu
JEDNOG od prvih dana 2026. godine ukrajinska vojska oborila je ruski dron novog tipa. Identifikovan je kao „Geran-5“, brz i dalekometni dron.
23. 01. 2026. u 12:25
U FEBRUARU POTPUNI KOLAPS POLARNOG VRTLOGA? Hladna masa zalediće Evropu, evo šta nas očekuje
NAKON stratosferskog zagrevanja početkom februara, najnovije prognoze pokazuju potencijalni potpuni kolaps polarnog vrtloga, što će na kraju dovesti hladan vazduh i u Evropu, piše Severe Weather Europe.
23. 01. 2026. u 14:21
NAJSTARIJI JUGOSLOVEN: Doživeo 132, izrasli mu treći zubi
U AKCIJI nekdašnje revije Yugo papir “Tražimo najstarijeg Jugoslovena“ 1978. godine novinari su se zaputili u selo Oraš Planje udaljeno od Tešnja desetak kilometara, gde je živeo Meho Hadžić.
23. 01. 2026. u 16:47
Komentari (0)