U BRISELU BI DA ODREĐUJU I KOGA ZOVEMO U GOSTE: Evropska komisija nezadovoljna zbog dolaska Rešetnjikova u srpsku prestonicu

D. Milinković

26. 03. 2026. u 16:12

BRISEL, odakle gotovo svakodnevno stižu upozorenja kako rizikujemo nastavak našeg evropskog puta ukoliko se ne usaglasimo sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU i ne uvedemo sankcije Moskvi, sada je otišao i korak dalje, pa bi da "kroji" liste stranih zvaničnika koji mogu da dolaze u posetu Srbiji.

У БРИСЕЛУ БИ ДА ОДРЕЂУЈУ И КОГА ЗОВЕМО У ГОСТЕ: Европска комисија незадовољна због доласка Решетњикова у српску престоницу

Foto AP

Naime, zvaničnici EU uputili su oštre poruke Beogradu zbog održavanja kontakata sa Rusijom, naglašavajući da odnosi sa Moskvom "ne mogu biti uobičajeni" u svetlu rata u Ukrajini. Povod za novu reakciju Brisela bila je poseta ruskog ministra za ekonomski razvoj Maksima Rešetnjikova, koji se nalazi pod sankcijama EU i SAD, a koji se tokom boravka u Beogradu sastao i sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, iz Evropske komisije poručuju da su "kristalno jasni" kada je reč o odnosima sa Rusijom, te da se od Srbije očekuje uzdržavanje od sastanaka na visokom nivou sa ruskim zvaničnicima. U Briselu podsećaju da je Srbija kandidat za članstvo i da bi trebalo da deli zajedničke vrednosti, uključujući spoljnopolitičko usklađivanje sa Unijom.

- EU želi da računa na Srbiju kao pouzdanog evropskog partnera koji deli zajedničke principe, vrednosti, bezbednost i prosperitet. Potrebno je da nas Srbija uveri u svoj strateški smer - poručio je portparol Evropske komisije.

Ovo nije prvi put da Brisel negoduje zbog posete nekog visokog ruskog zvaničnika Beogradu. Podsetimo, slična situacija dogodila se i kada je trebalo da ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov doputuje u Srbiju, kada su pojedine zemlje regiona, po diktatu EU, zabranile prelet njegovom avionu, praktično onemogućivši posetu.

Sagovornici "Novosti" ocenjuju i da su poslednje poruke Brisela neprimerene i da predstavljaju nastavak prakse političkog pritiska na Srbiju, koji sve češće prelazi granicu diplomatskog dijaloga. Ukazuju da se od Beograda ne traži samo usklađivanje sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU, već i faktičko odricanje od samostalnog odlučivanja i tradicionalnih partnerstava.

Marta protiv "dva sloja"

EVROPSKA komesarka za proširenje Marta Kos rekla je da ulazak neke zemlje u "Šengen" ili zajedničko tržište EU, što su rekli da žele premijer Albanije Edi Rama i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, zahteva podjednako teške reforme kao i one za članstvo u EU:

- Nisam sigurna da li lideri znaju koliko moraju da postignu da bi bili deo "Šengena" ili zajedničkog tržšta.

Rama i Vučić su u nedavno objavljenom autorskom tekstu za nemački FAZ predložili da se Srbija i Albanija integrišu u jedinstveno tržište, kao i šengen-zonu, bez dobijanja političkih prava i prava veta punopravnih članica. Plan "dvoslojne" EU inače podržavaju neke manje zemlje kandidati, ali ne i Moldavija i Ukrajina, koje žele da budu članice kao i sve druge.

Ističu da je posebno sporno to što se pokušava uticati i na to sa kim će se rukovodstvo Srbije sastajati, jer je reč o suverenom pravu svake države. Uz to, podsećaju da se slični zahtevi ne postavljaju svim partnerima EU na isti način, zbog čega ovakav pristup dodatno produbljuje utisak o dvostrukim standardima i selektivnom pritisku na Srbiju, a istovremeno ruši principe na kojima sama Unija insistira, poput ravnopravnosti i međusobnog poštovanja.

Rešetnjikov je tokom prošlonedeljne posete Beogradu najavio i održavanje sednice Mešovitog komiteta za saradnju Srbije i Rusije u aprilu u Beogradu, što dodatno ukazuje na nastavak ekonomskih veza dveju zemlja uprkos pritiscima. Poslednji put boravio je u našoj zemlji u oktobru 2024. godine. Istovremeno je u srpskoj prestonici bila i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen koja je, po pisanju nekih medija, zbog toga otkazala susret sa tadašnjim premijerom Milošem Vučevićem.

Inače, Srbija je status kandidata za članstvo u EU dobila još 2012. godine, dok su pregovori otvoreni 2014. Ipak, već četiri godine nema značajnijeg napretka, pre svega zbog neusaglašavanja sa spoljnom i bezbednosnom politikom Unije, naročito kada je reč o sankcijama Rusiji.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

NOVO LICE GOMEXA: Trgovina koja razume svog komšiju