IZ KRILA GRBOVIĆA OTVARAJU PITANJE "PREŠEVSKE DOLINE": Šta je pozadina Rezolucije o Kosovu koju su podneli blokaderi

Д. Милинковић

15. 05. 2026. u 07:00

DOK traje neprestana "paljba" pritisaka na Beograd iz regiona i svetskih centara moći, sada stiže još jedan udar, i to sinhronizovani - sa juga centralne Srbije i iz Novog Pazara.

ИЗ КРИЛА ГРБОВИЋА ОТВАРАЈУ ПИТАЊЕ ПРЕШЕВСКЕ ДОЛИНЕ: Шта је позадина Резолуције о Косову коју су поднели блокадери

Foto: Fejsbuk/Presheva.com

Cilj predloga rezolucije da se osude navodni zločini Srbije nad Albancima na KiM 1998. i 1999, koja je stigla u Narodnu skupštinu, nije samo još jedan pokušaj da se nametne narativ o isključivoj srpskoj krivici i obezbedi podrška režimu u Prištini, već i da se demonstriraju velikoalbanske aspiracije.

Ovako sagovornici "Novosti" tumače zajedničku inicijativu dvoje poslanika SDA Sandžaka Sulejmana Ugljanina i Pokreta za demokratsko delovanje Šaipa Kamberija, koja, ističu, nije došla slučajno u trenutku kada je naša država izložena snažnim spoljnim i unutrašnjim pritiscima. Dokument je, ukazuju, deo kontinuirane strategije internacionalizacije albanskog pitanja.

U obrazloženju predloga rezolucije koriste se izuzetno teške kvalifikacije, poput "sistematskog nasilja", "državne represije" i čak "aparthejda", čime se Srbija praktično poziva da sama sebe proglasi odgovornom za zločine. Posebno je upadljivo što se termin "aparthejd" koristi u trenutku kada srpska zajednica na KiM upozorava na institucionalnu diskriminaciju, hapšenja, oduzimanje prava i pritiske kojima je izložena pod režimom Aljbina Kurtija.

Autori rezolucije, koji pripadaju poslaničkoj grupi Pokret slobodnih građana (PSG), u tekstu se bave samo zločinima nad Albancima na KiM, pa se tako pozivaju i na presude Međunarodnog suda u Hagu. Stradanja Srba u pokrajini ne pominju, iako se u tom istom Hagu očekuje presuda Hašimu Tačiju i još trojici nekadašnjih vođa terorističke OVK, koji se terete za ratne i zločine protiv čovečnosti počinjene na KiM.

Marta stiže u Prištinu

IAKO Prištinu drma nova institucionalna kriza, vlada i premijer Kurti su u tehničkom mandatu jer su novi vanredni izbori raspisani za 7. jun, u posetu im stiže evropska komesarka za proširenje Marta Kos. Kako su poručili iz Brisela, cilj posete je da se "podstakne dalji napredak Kosova na putu evropskih integracija i ojača međusobno angažovanje na zajedničkim prioritetima". Planirano je da se Kosova sastane sa v. d. tzv. kosovskog predsednika Aljbuljenom Hadžiju i Kurtijem, predstavnicima civilnog društva i ženama liderkama iz različitih industrija. Ne pominje se hoće li pričati sa Srbima. Podsećanja radi, Kosova je ranije rekla da neće ići u Prištinu zbog političkih dešavanja.

Ovo nije prva zajednička akcija predstavnika bošnjačke i albanske manjine, odnosno Kamberija i Ugljanina. Tako su Kamberi i poslanici SDA, podržani liderom PSG Pavlom Grbovićem, prošle godine zajedno podneli predlog rezolucije o Srebrenici, ali i pokrenuli pitanje tzv. preševske doline i položaja Albanaca na jugu centralne Srbije.

Naime, Skupštini su podneli predlog rezolucije da se pitanje položaja Albanaca u Preševu, Bujanovcu i Medveđi uključi u dijalog Beograda i Prištine. U tom dokumentu, između ostalog, pominju problem navodne proizvoljne pasivizacije adresa, nepriznavanje diploma tzv. Kosova, a predloženo je i formiranje parlamentarnog tela, uz učešće OEBS, civilnog sektora i albanskih predstavnika kako bi "istražili sve slučajeve mera koje menjaju etničku strukturu ovih opština".

Poslanik iz Bujanovca Kamberi prošle godine podneo je i zahtev za formiranje posebnog parlamentarnog odbora koji bi istražio navodne slučajeve smrti 135 albanskih vojnika JNA tokom osamdesetih. On se, malo-malo, obraća međunarodnim zvaničnicima, piše američkim kongresmenima, dok je Ugljanin, između ostalog, rado viđen gost u Prištini, gde se često sastaje sa Kurtijem.

Istoričar Aleksandar Raković kaže, za Novosti", da SDA nastupa sa velikoalbanskih pozicija, jer je znatan deo funkcionera i članstva ove stranke albanskog porekla, uključujući i Ugljanina:

PRVA NAŠA VOJNA VEŽBA SA NATO

Foto: Ministarstvo odbrane

PRVA zajednička vojna vežba Srbije i NATO, u organizaciji Komande Kopnene vojske i Komande združenih snaga iz Napulja, održava se ove i sledeće nedelje u bazi "Jug" i na poligonu "Borovac" kod Bujanovca, saopštilo je Ministarstvo odbrane.

Na vežbi, pod nazivom "NATO-Srbija", učestvuje oko 600 pripadnika Vojske Srbije i oružanih snaga Italije, Rumunije i Turske, uz prisustvo vojnih planera i posmatrača iz Velike Britanije, Italije, Nemačke, Rumunije, SAD, Turske, Francuske i Crne Gore. Vežba je taktičkog nivoa i traje do 23. maja.
Tokom dvonedeljnih aktivnosti na terenu uvežbavaće se taktike, tehnike i procedure koje se primenjuju u operacijama podrške miru, kao što su obezbeđenje baze, rad na kontrolnom punktu, kontrola masovnih okupljanja i borba u urbanoj sredini. Vežba se realizuje na osnovu zaključka Vlade, kroz saradnju u okviru Partnerstva za mir, na ravnopravnim osnovama i uz uvažavanje naše vojne neutralnosti. Ta saradnja je, poručuju iz Ministarstva odbrane, u funkciji očuvanja mira i stabilnosti u regionu, unapređenja operativnih sposobnosti oružanih snaga i jačanja poverenja i međusobnog razumevanja.

- On nije Bošnjak, već Albanac, njemu je maternji jezik albanski. I SDA Sandžaka gravitira ka Albancima na KiM, ne prema Sarajevu. Oni i ovom rezolucijom koju su sad podneli, osim što malretiraju Srbiju, žele da pokažu svealbansko jedinstvo, a prave mimikriju da su Bošnjaci i Albanci zajedno. Ovde je reč o svealbanskom pokretu, koji ima nameru da podriva Srbiju, na kraju da stvori tzv. veliku Albaniju, koja bi bila 30 kilometara od Sjenice, sve do sela Kladnice. Na tome je u Novom Pazaru pre Ugljanina radio Aćif Hadžiahmetović, koji je tokom Drugog svetskog rata uveo velikoalbanski model ponašanja, stanovništvo je moralo da nosi albanske kape, a ne fesove... I on sam je bio etničkog albanskog porekla.

Raković ističe da je više od 90 odsto muslimanskog stanovništva u Tutinu albanskog porekla, a primili su srpski jezik u prethodna dva veka. U Novom Pazaru ih je oko 70 odsto, a u Sjenici 50.

- Rukovodstvo stranaka i političari u Novom Pazaru su uglavnom Albanci poreklom. Muamer Zukorlić je bio Albanac iz albanskih Kuča. Novopazarska politička elita i te kako nosi albanski identitet i usvojim političkim akcijama i ova rezolucija je jedna od njih. 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

PRELOMNI TRENUCI ISTORIJE: Kako Donald Tramp spasava Crvenu zvezdu i Partizan?