NASTAVAK DIJALOGA U SEDIŠTU EU 7. SEPTEMBRA: Beograd donosi tapije u Brisel, teme imovina i potraživanja
PREMA najavama evropskih posrednika, timovi Beograda i Prištine će u ponedeljak na sastanku u Briselu razgovarati o imovini, međusobnim finansijskim potraživanjima i pitanju manjinskih zajednica.
Foto: I. Radulović
Iz Brisela, međutim, nisu naznačili na koji način će se pristupiti temi imovine, a dve strane tu, kao i po ostalim pitanjima, imaju sasvim različita tumačenja. Dok Priština smatra da je imovina na KiM njihovo "unutrašnje pitanje", Beograd već godinama najavljuje da će insistirati na reviziji privatizacije koja je na KiM izvedena protivno međunarodnom i srpskom zakonodavstvu.
Tako je, na primer, u tom procesu oteto više od 900 fabrika na KiM, čiji je vlasnik država Srbija, pri čemu Srbi na KiM ni Beograd od toga nisu dobili ni dinar. Srpski zvaničnici tvrde da imaju papire za svaki uloženi dinar na KiM proteklih decenija.
Kosovske vlasti su prošle godine, podsetimo, preduzeće "Trepča" registrovali kao akcionarsko društvo, čime su privremene prištinske institucije postale vlasnik 80 odsto, a zaposleni 20 odsto akcija tog kombinata, ali takve poteze Beograd smatra "mrtvim slovom na papiru".
BUKA OKO ARHIVA OVK
PREDSEDNIK Vučić i premijer privremenih prištinskih institucija Avdulah Hoti sastali su se prethodno u Briselu 16. jula i tada se razgovaralo o nestalima, raseljenima i ekonomiji. Albanci su tada zatražili da se otvore vojne i policijske arhive Srbije, na šta je srpska strana pristala, uz uslov da se otvore i dosijei OVK. Na jednom od ekspertskih sastanaka, međutim, sa prištinske strane se čulo da arhive OVK ne postoje. Srpska delegacija je iznela dokaze na sto u vidu izvoda iz tih arhiva.
Na drugoj strani, Priština godinama poručuje da će tražiti udeo u imovini kosovskih preduzeća koja su imala filijale u centralnoj Srbiji. Ono što bi iz njihovog ugla bilo "međusobno potraživanje", može biti "ratna odšteta", koju često pominju albanski političari, a koja podrazumeva nadoknadu za navodno 127.000 razorenih kuća, za imovinu koja je bila u društvenom vlasništvu, a koju su uništile srpske snage, kao i kompenzaciju porodicama čiji su članovi nastradali. Na listi njihovih zahteva je vraćanje penzija Albancima, a smatraju i da im pripada deo nasleđa nekadašnje SFRJ.
LAVROV OTKRIO PAKLENI PLAN NA BLISKOM ISTOKU: Ovo je glavni cilj Amerike i Izraela
MINISTAR spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov rekao je da je jedan od ciljeva američko-izraelskog napada da se unese razdor između zemalja regiona - između država Persijskog zaliva, između Irana i njegovih arapskih suseda.
05. 03. 2026. u 09:45
JAKE DETONACIJE U DOHI, DIM KOD AMERIČKE VOJNE BAZE: Azerbejdžan zapretio Iranu odmazdom nakon udara (VIDEO)
ŠESTI dan rata, Bliski istok je u plamenu nakon novih vazdušnih napada. Razmena vatre između savezništva SAD-Izrael i Irana dostiže kritičnu tačku, dok su pod udarom gradovi, aerodromi, vojne baze i diplomatska uporišta.
05. 03. 2026. u 06:53 >> 11:54
PLANETA U STRAHU: Spisak 11 najsigurnijih zemalja u slučaju Trećeg svetskog rata
NAKON što su američko-izraelski napadi na Iran doveli do odmazde širom Bliskog istoka, rastu strahovi od eskalacije koja bi mogla da preraste u treći svetski rat. Tu su još i aktualni rat između Ukrajine i Rusije, sukobi u pojasu Gaze, kao i stalna pretnja kineske invazije na Tajvan.
03. 03. 2026. u 20:21
Komentari (4)