HOĆE PREČICOM DA BRIŠU REZOLUCIJU 1244: Hoti izneo plan kako treba da izgleda konačni sporazum
IAKO je Rezoluciju 1244 doneo jedan od najvažnijih organa Ujedinjenih nacija, organizacije u koju tzv. Kosovo toliko želi da se učlani, premijer vlade u Prištini Avdulah Hoti osmislio je da se ovaj dokument "ukine" odredbama sveobuhvatnog sporazuma koji će se postići sa Beogradom.
Foto AP
On je ovu ideju izneo pred poslanicima u Prištini, dodajući da sporazum sa Beogradom treba da obaveže i Evropsku uniju da pribavi priznavanje Kosova od pet država Unije koje to do sada nisu učinile.
Foto: EPA
Bivši ambasador pri UN Vladislav Jovanović kaže, za "Novosti", da ovakvi zahtevi Prištine deluju više gerilski nego politički. On napominje i da se zna kako se menjaju rezolucije usvojene u Savetu bezbednosti.
- Jedini ko bi mogao da razmatra ideju o zameni ili povlačenju Rezolucije 1244 je Savet bezbednosti, a za to bi bilo potrebno da se prethodno utvrdi da je ona izgubila svoju vrednost ili da je nastupio razvoj situacije koji nju više ne čini neophodnom. Ovaj način koji su zamislili u Prištini samo govori da oni nisu ni blizu državnosti i da su amateri u spoljnoj politici - navodi Jovanović.
TAČI DAJE ORDEN TRAMPU
PREDSEDNIK privremenih prištinskih institucija Hašim Tači uputio je pismo američkom predsedniku Donaldu Trampu u kojem ga je obavestio da će ga odlikovati medaljom "Orden slobode" zbog uloge u postizanju sporazuma o ekonomskoj normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine, preneo je Rojters.
Reč je o najvišem odlikovanju koje dodeljuje Priština, dok će Trampov savetnik za nacionalnu bezbednost Robert O' Brajan i specijalni izaslanik za dijalog Beograda i Prištine Ričard Grenel dobiti "Predsedničku medalju za zasluge".
Povodom plana Prištine da se sporazum sa Beogradom iskoristi i kao pritisak na članice EU koje ne priznaju Kosovo, Slobodan Zečević, saradnik Instituta za evropske poslove, kaže da se tu verovatno polazi od želje da Beograd prizna nezavisnost Kosova i pretpostavke da će to Srbija učiniti u ovom sporazumu.
- U oblasti spoljne politike EU nema preglasavanja, ali pošto nije bilo moguće doneti jednoglasnu odluku o priznavanju Kosova, onda je to pitanje prepušteno svakoj članici pojedinačno. Kada bi Srbija priznala Kosovo putem sveobuhvatnog sporazuma, to bi bio snažan argument da se tih pet država pozovu da učine isto i Brisel bi to mogao da učini, recimo, kroz neku preporuku. Na to računaju u Prištini - kaže nam Zečević.
Pet članica EU koje nisu priznale Kosovo su Kipar, Grčka, Rumunija, Slovačka i Španija, a portal "EUobserver" piše da bi Španija bila spremna da prizna Kosovo ako se postigne dogovor sa Srbijom.
- Naša pozicija nije opstrukcionistička. Ona je, naprotiv, konstruktivna. Španska pozicija može se sintetizovati u sledećoj rečenici: "ništa bez sporazuma, sve s njim", uključujući političko priznavanje i uspostavljanje diplomatskih odnosa - preneto je ovom portalu iz španskog ministarstva spoljnih poslova.
Preporučujemo
ĐURIĆ O NASTAVKU TEHNIČKOG DIJALOGA: Ne damo da temu ZSO skinu sa dnevnog reda
17. 09. 2020. u 22:50
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (6)