BEOGRADSKI KARNEVAL BRODOVA: Grad koji živi uz svoje reke
BEOGRADSKI karneval brodova, jedan je od najživopisnijih događaja u prestonici koji iz godine u godinu pretvara obale Save i Dunava u scenu obavijenu bojama i muzikom. Predstavlja jedinstvenu priliku da se Beograd sagleda iz drugačije perspektive, sa reke, koja je oduvek imala važnu ulogu u razvoju grada.
FOTO: Ata images
Ova, sada već tardicionalna, manifestacija traje jedan dan, a nastala je 2004. godine sa ciljem promovisanja grada koji živi uz reku i nautičkog turizma. Danas je to jedan od najatraktivnijih događaja, koji okuplja desetine brodova, jahti, čamaca i turističkih plovila, okićenih svetlima, zastavicama i kostimima. Manifestacija spaja tradiciju, zabavu i kreativnost, a posebnu pažnju privlače tematski uređena plovila koja kroz boje, muziku i performanse prenose različite poruke i ideje.
Karneval brodova održava se pod pokroviteljstvom Grada Beograda i Turističke organizacije Beograda. Centralni deo programa obično je defile brodova od Brankovog mosta do Ušća, uz razne muzičke nastupe i performanse na vodi. Pored spektakularnog prizora na vodi, sam karneval ima i bogat kopneni program: koncerte, gastronomski kutak sa tradicionalnim jelima i pićima, štandove domaćih proizvoda I dečije radionice duž obale koje privlače i najmlađe generacije. Ovaj događaj ne čini posebnim samo zabava već i promocija Beograda kao rečnog grada. Dok druge evropske prestonice već decenijama koriste svoje reke kao turistički resurs, Beograd poslednjih godina intenzivno radi na razvijanju rečnog turizma i “silasku” grada na reku, a upravo je Karneval brodova jedan od njegovih najlepših simbola.
FOTO: Ata images
Organizatori svake godine ističu da je cilj manifestacije da se očuva i neguje rečna tradicija, ali i da se podigne svest o očuvanju vodotokova i prirode. Publika sa obala, mostova i splavova uživa u jedinstvenom spoju vode, svetlosnih efekata i muzike koji stvaraju prizore za pamćenje.
Karneval ima i edukativni karakter, jer nas sve podseća na značaj očuvanja rečnih tokova i odgovornog odnosa prema prirodi. Upravo zato događaj ima i širu društvenu vrednost, jer okuplja porodice, mlade, ali i veliki broj turista, podstičući zajedništvo i jačanje veze između grada i njegovih reka.
Ove godine zabeležen je rekordan broj učesnika, čak 120 plovila defilovalo je Savom i Dunavom. Beograđani i gosti grada mogli su da posmatraju događaj sa šetališta ispred TC „Galerija”, a žiri je odabrao četiri pobednika. Program je otvorio koncert posvećen najmlađima, ali I onima koji su se uživanjem setili dečijih pesmica - horom “Čarolija”. Po završetku programa na vodi, nastavljen je muzički program, a publiku su uveseljavali Zoran Branković i „Centar za hitne popravke raspoloženja” pesmama o Beogradu i hitovima iz 70. i 80. godina prošlog veka. Dečiji kulturni centar organizovao je likovnu radinonicu pod nazivom „Siđi do reke, danas mi smo dole, siđi do reke, lepše je sve u dvoje”, bile su i postavke Muzeja iluzija i Muzeja paranormalnog, ali organizatori programa nisu zaboravili ni na sve sa sportih duhom, pa su tako svoje mesto imali i poligoni i štafetne igre.
Karneva brodova je i ove godine imao humanitarni karakter uz prisustvo organizacije „SOS Dečja sela Srbije”.
Dve decenije nakon prvog Beogradskog karnevala brodova ova manifestacija je postala ne samo simbol letnje zabave već i svojevrsni brend grada. Podseća Beograđane da su reke jedno od najvećih bogatstava grada, a turistima pruža sliku grada koji neguje svoj identitet.
Foto: Novosti
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
SKRIVENA PRETNjA IZ VOJNE BAZE: Tajni grad veličine 100 Moskvi na Grenlandu - duboko ispod ledenog pokrivača
NAUČNICI upozoravaju na ozbiljan ekološki rizik od napuštene američke vojne baze Kamp Senčuri, poznate kao „grad pod ledom“, koju je slučajno ponovo otkrio NASA-in radar 2024. godine duboko ispod ledenog pokrivača Grenlanda.
10. 01. 2026. u 15:43
Komentari (0)