DEPONIJE NA PRIVATNIM POSEDIMA "ZAŠTIĆENE": Nelegalnih smetlišta i "topionica" ima sve više, a rešenja nema
GRAD Beograd decenijama ima velike probleme sa divljim deponijama i čak "topionicama", koji je, kako potvrđuju u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, sve veći.
Foto N. Skenderija
Teška nesreća na deponiji na Čukarici, kada je sedmoro dece teško povređeno od strujnog udara, a jedan dečak kasnije podlegao povredama u Tiršovoj, ponovo je skrenula pažnju na uništavanje životne sredine.
Kako za "Novosti" kažu u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, kad se započne uklanjanje nelegalnih deponija, isplivaju razne "začkoljice".
- U skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom, svake godine popisujemo i pravimo planove za uklanjanje divljih deponija sa javnih površina grada Beograda. Oni se sprovode u skladu sa sredstvima sa kojima raspolažemo. Pomoć u evidentiranju smetlišta pružaju građani svojim prijavama, inspekcijski organi donetim rešenjima i JKP "Gradska čistoća" evidentiranjem kroz svoj svakodnevni rad.
Najveći broj divljih deponija nalazi se u prigradskim opštinama, gde se većinom baca građevinski materijal i šut. Ipak, sličaj istovara više od 20 tona pilećih nožica na prazne livade duž Vodovodske ulice u Surčinu pokazao je da nesavesni građani ne prezaju od kazni i sankcija.
- Broj divljih deponija raste iz godine u godinu i pored činjenice da se redovno uklanjaju - ističu iz Sekretarijata.
- Problem je što se dosta njih ponovo stvori na tek očišćenim lokacijama. Trenutno nemamo evidenciju koliko "topionica" postoji u gradu, a njihova pozicija uglavnom je vezana za lokacije divljih deponija i postojanje neformalnih romskih naselja. Da bi deponija postale prošlost, preduzimaju se mere u vidu fizičkog obezbeđivanja očišćenih lokacija, postavljaju se barijere gde je to moguće, pojačan je inspekcijski nadzor.
PALjENjE GUMA
UZ DEPONIJE, i takozvane topionice predstavljaju pravo leglo zaraze i izazivaju najteže forme bolesti. Najčešće se spaljuju gume i kablovi, kao i bela tehnika, što dovodi do velike emisije štetnih čestica u vazduhu i utiče na život svih građana prestonice. Većina topionica, od kojih se kasnije dobijaju gvožđe i bakar, radi nelegalno, bez potrebnih papira i saglasnosti nadležnih organa.
Prema navodima Sekretarijata, najveći problem je što se veliki broj smetlišta nalazi na površinama koja su u vlasništvu fizičkih ili pravnih lica, kao i Republike Srbije, na kojima grad i JKP "Gradska čistoća" nemaju zakonski osnov za preduzimanje radnji uklanjanja divljih deponija i u tom slučaju nadležnost preduzimaju komunalna, ekološka i građevinska inspekcija koji nalažu vlasnicima uzurpiranih parcela da uklone deponije.
- Pravno lice ne može da poseduje legalnu deponiju, a što se tiče takozvanih topionica, za njih se ne izdaju dozvole niti su Zakonom regulisane - navode u Sekretarijatu.
Preporučujemo
PUTINOV SPECIJALAC: Gotovo je sa Grenlandom, neka se spremi Kanada?
SJEDINjENE Američke Države su već odlučile o sudbini Grenlanda, da li je na redu Kanada, zapitao se Kiril Dmitrijev, specijalni predstavnik ruskog predsednika Vladimir Putina za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom.
06. 01. 2026. u 12:49
BRITANCI TVRDE: Ovo je Trampov plan za Grenland, pogledajte šta nudi američki predsednik
SJEDINjENE Američke Države žele da ponude Grenlandu sporazum o slobodnom pridruživanju, sličan onom koje Vašington ima sa pojedinim malim državama u Tihom okeanu, saznaje Ekonomist.
06. 01. 2026. u 14:39
KAKO IZGLEDA ŽIVOT U NAJHLADNIJEM MESTU NA SVETU? Selo u kojem se automobili ne gase, telefoni ne rade, a deca idu u školu na –50°C
PROSEČNA temperatura u gradu zimi pada na -58 stepeni Celzijusa...
07. 01. 2026. u 18:20
Komentari (0)