77 GODIŠNJICA SAVEZNIČKOG BOMBARDOVANJA BEOGRADA: Poginulo i povređeno više hiljada civila
NA današnji dan, pre 77 godina, 16. i 17. aprila dogodilo se savezničko bombardovanje Beograda u kome je poginulo i povređeno više hiljada civila, a pričinjena je velika materijalna šteta, objavio je zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić na svojoj Fejsbuk stranici.
Foto: P. Mitić
– Naš grad je bombardovan tri puta u aprilu, a dva puta u maju 1944. godine. Najteže bombardovanje dogodilo se 16/17. aprila 1944. godine na pravoslavni Uskrs. Beograd je bombardovalo oko 600 savezničkih bombardera, za trećinu više nego u aprilu 1941. godine. Nacisti nisu imali protivvazdušnu odbranu za razliku od aprila 1941. godine kada je Beograd branio Šesti lovački puk avijacije Kraljevine Jugoslavije koji je oborio između 30 i 40 nemačkih aviona.
Prema nemačkim izvorima u savezničkom bombardovanju Beograda 1944. godine poginulo je oko 1600 civila, 343 nemačka i 96 italijanskih vojnika. Jugoslovenska Vlada u izbeglištvu koja se nalazila u Londonu tvrdila je da je u Beogradu bilo oko 3000 civilnih žrtava, a u Zemunu oko 1200. Na grobljima je zvanično sahranjeno oko 750 lica, mada nisu svi poginuli sahranjeni na groblju. Ambasada SAD u Beogradu, posle Drugog svetskog rata, procenila je broj poginulih na 2271 lice – navodi se u objavi.
Kako je naveo Vesić, saveznici su zvanično objavili da su njihovi ciljevi bombardovanja bili železnički koloseci Beograd - Sava, Zemunski aerodrom i fabrike aviona Rogožarski i Ikarus, Danubijus, Zmaj, Teleoptik, zemunska železnička stanica, aerodrom, brodogradilište i rafinerija na Čukarici.
Oštećeni su mostovi na Savi i Dunavu. Pogođeno je tadašnje porodilište u Krunskoj ulici (danas Zavod za zaštitu zdravlja studenata). Razaranja su bila najveća u oblasti Bajlonove pijace gde je poginulo 200 ljudi od zalutale bombe. Pogođena je Palata Albanija (sklonište u kome su svi izginuli), Terazije, Tehnički i Pravni fakultet, više bolnica, humanitarnih institucija i crkava.
– Saveznici su posle rata tvrdili da su za bombardovanje dobili saglasnost Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačke vojske kao i Jugoslovenske vlade u izbeglištvu koja se nalazila u Londonu. Postoje dokazi da je bombardovanje nemačkih ciljeva u Beogradu tražila komanda vojske Draže Mihajlovića još 1942. i 1943. godine. Naravno, niko od njih nije tražio da se bombarduju civilni ciljevi već samo položaji nacista. Beograd nikada neće zaboraviti ovo bombardovanje i nevine žrtve, naše sugrađanke i sugrađane – navodi se u objavi Gorana Vesića.
Preporučujemo
URUČENI PAKETI POMOĆI ZA 98 IZBEGLIČKIH PORODICA: Velika humanitarna akcija u Obrenovcu
17. 03. 2026. u 16:45
RADOVI U NAREDNIH 300 DANA: Počela kompletna rekonstrukcija OŠ "Sveti Sava" na Vračaru
17. 03. 2026. u 12:51
KOLAPS U OBA SMERA: Izmene u saobraćaju zbog radova izazivaju gužve na auto-putu
17. 03. 2026. u 11:54
HRVATI "VELIKI I JAKI" ŽALE SE CENTRALI NATO ZBOG SRPSKIH RAKETA: A ne smeta im vojni savez Zagreb-Tirana-Priština
PREMIJER Hrvatske Andrej Plenković rekao je danas, komentarišući to što Vojska Srbije raspolaže novom hipersoničnom kvazibalističkom raketom kineske proizvodnje CM-400, da će "razgovarati sa partnerima u NATO i upozoriti ih na takvo naoružanje".
12. 03. 2026. u 19:25
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
Miroslav 33 godine živi pod zemljom, bez struje i vode: Humanitarac podelio priču koja je rasplakala mnoge (VIDEO)
DEKA Miroslav iz sela Dvorska kod Krupnja već 33 godine živi u zemunici bez struje i vode, a njegov vapaj za pomoć dirnuo je humanitarca Marka Nikolića.
14. 03. 2026. u 11:54
Komentari (4)