77 GODIŠNJICA SAVEZNIČKOG BOMBARDOVANJA BEOGRADA: Poginulo i povređeno više hiljada civila
NA današnji dan, pre 77 godina, 16. i 17. aprila dogodilo se savezničko bombardovanje Beograda u kome je poginulo i povređeno više hiljada civila, a pričinjena je velika materijalna šteta, objavio je zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić na svojoj Fejsbuk stranici.
Foto: P. Mitić
– Naš grad je bombardovan tri puta u aprilu, a dva puta u maju 1944. godine. Najteže bombardovanje dogodilo se 16/17. aprila 1944. godine na pravoslavni Uskrs. Beograd je bombardovalo oko 600 savezničkih bombardera, za trećinu više nego u aprilu 1941. godine. Nacisti nisu imali protivvazdušnu odbranu za razliku od aprila 1941. godine kada je Beograd branio Šesti lovački puk avijacije Kraljevine Jugoslavije koji je oborio između 30 i 40 nemačkih aviona.
Prema nemačkim izvorima u savezničkom bombardovanju Beograda 1944. godine poginulo je oko 1600 civila, 343 nemačka i 96 italijanskih vojnika. Jugoslovenska Vlada u izbeglištvu koja se nalazila u Londonu tvrdila je da je u Beogradu bilo oko 3000 civilnih žrtava, a u Zemunu oko 1200. Na grobljima je zvanično sahranjeno oko 750 lica, mada nisu svi poginuli sahranjeni na groblju. Ambasada SAD u Beogradu, posle Drugog svetskog rata, procenila je broj poginulih na 2271 lice – navodi se u objavi.
Kako je naveo Vesić, saveznici su zvanično objavili da su njihovi ciljevi bombardovanja bili železnički koloseci Beograd - Sava, Zemunski aerodrom i fabrike aviona Rogožarski i Ikarus, Danubijus, Zmaj, Teleoptik, zemunska železnička stanica, aerodrom, brodogradilište i rafinerija na Čukarici.
Oštećeni su mostovi na Savi i Dunavu. Pogođeno je tadašnje porodilište u Krunskoj ulici (danas Zavod za zaštitu zdravlja studenata). Razaranja su bila najveća u oblasti Bajlonove pijace gde je poginulo 200 ljudi od zalutale bombe. Pogođena je Palata Albanija (sklonište u kome su svi izginuli), Terazije, Tehnički i Pravni fakultet, više bolnica, humanitarnih institucija i crkava.
– Saveznici su posle rata tvrdili da su za bombardovanje dobili saglasnost Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačke vojske kao i Jugoslovenske vlade u izbeglištvu koja se nalazila u Londonu. Postoje dokazi da je bombardovanje nemačkih ciljeva u Beogradu tražila komanda vojske Draže Mihajlovića još 1942. i 1943. godine. Naravno, niko od njih nije tražio da se bombarduju civilni ciljevi već samo položaji nacista. Beograd nikada neće zaboraviti ovo bombardovanje i nevine žrtve, naše sugrađanke i sugrađane – navodi se u objavi Gorana Vesića.
Preporučujemo
VIŠE OD 40 GODINA SPORTA, PREKO 30 DISCIPLINA: "Trofej Beograda" kao simbol prestonice
09. 01. 2026. u 17:48
ZAKON O ANEKSIJI GRENLANDA PREDAT KONGRESU: "Dodeliti mu status savezne države SAD"
AMERIČKI republikanski kongresmen Rendi Fajn podneo je predlog zakona koji predviđa „aneksiju i dodelu statusa savezne države“ Grenlandu u okviru Sjedinjenih Američkih Država, navodi se u saopštenju koje je objavio zakonodavac.
12. 01. 2026. u 21:16
OVO JE GLAVNI UDARAC ZA NATO I KIJEV: U napadu „orešnikom“ uništena fabrika od velikog značaja (VIDEO)
NAPAD „orešnikom“ onesposobio je Lavovsku državnu fabriku za popravku aviona, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
12. 01. 2026. u 15:27
BALKANCI O ŽIVOTU U EVROPI: Pustiće te da crkneš - ti njega ugostiš gozbom, on misli da si seljačina
MNOGI sanjaju o životu u Nemačkoj, Austriji ili Švajcarskoj, zamišljajući mir, red i bolji standard. Ipak, iskustva naših ljudi koji su se preselili otkrivaju da život u zapadnoj Evropi često nosi neočekivane izazove koji mogu šokirati one koji su navikli na balkansku spontanost i toplinu.
13. 01. 2026. u 10:22
Komentari (4)