NA VRAČARU NEMA GRADNJE: Krunski venac i Svetosavski plato nove kulturno-istorijske celine
JOŠ dve prostorne kulturno-istorijske celine u glavnom gradu biće ubuduće izuzete od investitorske gradnje.
Foto S. N.
Vlada Republike Srbije proglasila je Krunski venac i Svetosavski plato za zaštićena područja. Time će broj područja koja su u poslednje četiri godine prepoznata kao deo kulturnog nasleđa porasti na devet.
Za deo Vračara građevinarima je stavljen veto. Posle proglašenja Smiljanićeve ulice za kulturno-istorijsku celinu, u njenom prestižnom društvu našle su se još dve lokacije.
- Na ovaj način sačuvano je kulturno nasleđe od investitorske gradnje - rekao je zamenik gradonačelnika Goran Vesić.
- Od 2017. godine do danas, Vlada Republike Srbije je na predlog Grada Beograda proglasila devet prostorno kulturno-istorijskih celina u našem gradu. To su istorijsko jezgro Beograda, Terazije, Profesorska kolonija, područje uz Ulicu kneza Miloša, Smiljanićeva ulica, Cerak, Novi Beograd, Krunski venac i Svetosavski plato.
REKONSTRUKCIJA
PREMA najavama Gorana Vesića, samo tokom 2021. počinje rekonstrukcija važnih objekata koji se nalaze pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Reč je o Kapiji Karla Šestog i Zindan kapiji na Beogradskoj tvrđavi, obnovi paviljona "Cvijeta Zuzorić" i zgrade bivše Vojne akademije i pretvaranje u Muzej grada, rekonstrukciji scene "Bojan Stupica", Pozorišta "Dadov", rekonstrukciji Pozorišta "Boško Buha". Osim toga, u zaštićenom istorijskom jezgru prestonice biće uređeno oko 80 fasada.
Prema rečima drugog čoveka prestonice, u Beogradu pre toga, od 1990. godine do 2017. godine, nije proglašena nijedna prostorna kulturno-istorijska celina.
Krunska, Foto Arhiva
- Za tri godine uradili smo više nego svi koji su se bavili zaštitom kulturne baštine u Beogradu prethodnih 27 godina godina, od 1990. godine - podsetio je Vesić.
Krunski venac obuhvata ulice Topolsku, Petrogradsku, Krunsku, Vojvode Dragomira i delove Mileševske, Maksima Gorkog i Novopazarske. Kako su saoštili iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture, reč je o širem gradskom centru, pretežno stambene namene, koji se u urbanom smislu formira u prvim decenijama 20. veka. Do tada, područje je bilo pokriveno livadama.
Hram Svetog Save, Foto Arhiva
- Celina i pojedinačni objekti poseduju kulturno-istorijsku i arhitektonsku vrednost kao svedočanstva urbanističkog, ekonomskog i socijalnog razvoja prestonice u periodu između dva svetska rata, ali i određenog stila života njegovih žitelja - navode u Zavodu.
Kada je reč o Svetosavskom platou, ono je mesto dva prelomna događaja u srpskoj istoriji - spaljivanja moštiju Svetog Save i Prvog srpskog ustanka. Prostor ima simbolične, memorijalne, kulturno-istorijske, arhitektonsko-urbanističke i umetničke vrednosti.
Preporučujemo
MENjA SE RED VOŽNjE NA SRETENjE: Ovako će funkcionisati prevoz u Beogradu tokom praznika
11. 02. 2026. u 13:01
BURMA ČEKA VLASNIKA: Naša sugrađanka, Ruskinja sa Lekinog brda, pronašla venčani prsten
10. 02. 2026. u 18:26
OD BEOGRADA DO MORA ZA SAMO ČETIRI SATA: Ovako će izgledati novi auto-put do Crne Gore (VIDEO)
SAOBRAĆAJNICA je projektovana sa po dve trake i jednom zaustavnom trakom u svakom smeru, uz predviđenu brzinu od 100 do 120 kilometara na čas.
10. 02. 2026. u 09:21
ORBAN OTKRIO ŠOK DETALjE: Odbio sam poziv Klintona da uđem u rat sa Srbijom 1999. godine
MAĐARSKI premijer Viktor Orban izjavio je da je 1999. godine, tokom svog prvog premijerskog mandata, dok su trajali sukobi u AP Kosovu i Metohiji i NATO agresija, dobio poziv od tadašnjeg američkog predsednika Bila Klintona da Mađarska otvori drugi front i napadne Srbiju ili "bar da puca iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda", ali da je odbio takav poziv, preneo je danas Telex.
09. 02. 2026. u 11:13
JK PRIZNALA: "Sa njim sam izgubila nevinost - prvi put sa Nemanjom bio je grozan, užasan"
"IMALA sam 18 godina. Bilo je grozno iskustvo. Pomislila sam: "Kako nekome ovo može da se dogodi?" Bilo je užasno."
10. 02. 2026. u 07:32
Komentari (0)