BOKA NA UDARU: Zaliv ugrožavaju i menjaju i vreme i ljudi
Ekosistem Bokokotorskog zaliva sve je ugroženiji zbog negativnih uticaja visoke temperature mora, porasta njegovog nivoa, zagušenja čvrstim otpadom, sidrenja kruzera koji „preoravaju“ morsko dno.

Foto: RTHN
Ovo je rezultat istraživanja koja su letos obavili stručnjaci Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore. Naučni savetnik u laboratoriji za bentos i zaštitu mora Slavica Petović objašnjava da je temperatura jedan od glavnih faktora, a posledica globalnog zagrevanja je stvarnje novog ambijenta, menjanje hemijsko – fizičkih faktora sredine i dolazak novih vrsta.
- One u ovom našem okruženju nađu povoljne uslove, nastave da rastu i da se razmnožavaju, a samim tim mogu da ugroze autohtone vrste jer se sa njima bore za hranu i prostor u moru.
Pod uticajem klimatskih promena može da dođe i do porasta nivoa mora.
- Tada su ugrožene zajednice u plitkom, priobalnom delu i kontakt zona izeđu mora i kopna. More ulazi u kopno i dolazi do zaslanjivanja kopnenog dela. Neprilagođeni kopneni organizmi se povlače, ili će biti istrebljeni - kaže Petović.
Rast nivoa mora dovešće i do poplava i erozija obale čime su pogođena niža područja poput ušća reke Sutorine u hercegnovskom delu zaliva, područje Morinja u kotorsko- risanskom i Solila u tivatskom zalivskom delu.
Nije pošteđeno ni morsko dno. Oštećenja su izazvali kruzeri i veliki brodovi spuštanjem sidra, navodi Petović.

Foto: RTHN
- Na području zaliva postoje izuzetno vredna staništa koja su zaštićena, zajednice morskih korala posebno na području Dražin vrta, Sopota i na još nekim lokalitetima. Njih uglavnom grade korali koji su uzdignuti i takve vrste kad se spušta sidro budu mehanički oštećene, polomljene. U zalivu postoje lokacije gde su zastupljene morske cvetnice, posejdonija, okeanika.. To su staništa visoko vredna, kvalitetna i zaštićena. Spuštanje sidra koje “ore” kao kroz neku livadu uništava te vrste za čiji oporavak su potrebne stotine, možda i hiljade godina - objasnila je Petović.
Velika količina padavina dovodi do nekontrolisanog priliva slatke vode u more. Ona donosi hranljive materije koje podstiču bujanje fitoplanktona i organizama koji imaju sposobnost produkcije organskih materija. Njihovo preterano množenje prouzrokuje povećanu potrošnju kiseonika čime su posebno ugroženi organizmi na morskom dnu.
Negativan je i uticaj ljudskog faktora jer u zalivu „raste“ ogromna količina čvrstog otpada, automobilskih guma, kućnih aparata, plastike, ponegde su već „nikle“ prave podmorske deponije. Takve lokacije su Dražin vrt i Sopot, Stoliv i Markov rt ali i hercegnovski deo zaliva. Prva preventivna mera bila bi da se na kopnu reši odlaganje čvrstog otpada, pa će manja količina dospevati u more, savetuje Petović.
Boka je poluzatvoren zaliv, nema mogućnost brzog i čestog menjanja vode, upozorava Petović, a sve ove promene mogu bitno da promene jedinstvenu biološku raznolikost i održivost zalivskog sveta. Za sada je rešenje pratiti sve promene i dosledno primenjivati mere zaštite i očuvanja jednog od zvanično najlepših zaliva na svetu.

MOLDAVIJA DONELA ODLUKU VEZANU ZA SRBIJU: Ograničili uvoz ove namirnice iz naše zemlje
VLADA Moldavije donela je odluku o privremenom ograničenju uvoza šećera iz Srbije, uz obrazloženje da na taj način želi da zaštiti domaću proizvodnju i stabilizuje tržište.
10. 10. 2025. u 13:22

RUSI OTKRILI ČIME SU SINOĆ GAĐALI UKRAJINU: "Odgovor na terorističke udare po civilnim objektima"
RUSKE oružane snage tokom noći izvele su masovni napad na energetske objekte koji napajaju vojno-industrijski kompleks Ukrajine, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
10. 10. 2025. u 14:48

"OTEĆE VAM DECU! Mirjana Bobić Mojsilović upozorila roditelje
"ZATO, roditelji, dok još nije kasno, zgrabite svoju decu i zabavite ih sami!"
09. 10. 2025. u 10:15
Komentari (0)