HERCEG NOVI SE SEĆA: Parastos stradalima u Jasenovcu i ostalim logorima i stratištima
U manastiru Savina i ove godine služen je parastos stradalima u Jasenovcu i ostalim logorima i stratištima u Drugom svetskom ratu.
foto: RT HN
Sveštenstvo i monaštvo arhijerejskog namesništva Topaljsko-hercegnovskog, u organizaciji Uprave manastira, Kola srpskih sestara Herceg Novi i NVO Srpski soko služili su parastos povodom osam decenija od proboja poslednje grupe zatvorenika iz sistema koncentracionih logora Jasenovac.
Protojerej Nikola Todorović istakao je da je čovek biće obaveze, i da nas obavezuju svi koji su sledili blagoslov Svetog Save.
- Obavezuju nas i sveta mesta poput manastira Savina „srpskog manastira u našoj prelepoj Boki... obavezuje nas vladika Nikolaj koji je ovde voleo da boravi i da se Bogu moli. Obavezuje nas i ova spomen ploča našega vožda 20. veka Aleksandra Karađorđevića. Obavezuje nas i današnji dan zato što treba da kažemo nešto o onima koji su preminuli, postradali na stratištu samo zato što su bili Srbi pravoslavne vere, ljudi čestiti. Ko je bio u Jasenovcu zna da je to mesto Bogom blagosloveno, one široke livade na obalama Save sa jedne i sa druge strane, one obavezuju čoveka da se Bogu moli... - rekao je između ostalog otac Nikola.
Podsetio je zatim na reči patrijarha Germana: treba praštati, ali ne zaboraviti.
- Godine 1979. kada se srpski narod okupio da obnovi hram u Jasenovcu, patrijarh German je izgovorio rečenicu zbog koje će ostati upisan u veklove vekova: „Mi praštamo, ali ne zaboravljamo“. Da li je veličina u tome da praštamo, ili je greh u tome da zaboravimo. Ja ne bih odvojio jedno od drugoga. Ljudski je i jedno i drugo... a Jasenovac nas obavezuje da bismo „uzrastali kroz patnju žrtava, kroz njihov bol, kroz njihovo stradanje. Kroz njihov krst mi ćemo vasakrsnuti kao narod - poručio je protojerej Todorović.
Istakao je da nema drugog krsta za srpski narod sem krsta cara Lazara, krsta jasenovačkog, kao i onoga na Krfu.
- Mi se trudimo da budemo zapisani ovde i sada, u medijima, u novinama, da nas drugi hvale, a niko od nas neće krst da ponese... bilo bi lepo da su danas došli u manastir učitelji, vaspitači, da su doveli decu u ovu svetinju pa da ovo bude čas istrorije, a onda da ekskurzija bude na Krf pa i tamo čas istorije, pa onda maturantri i stariji da odemo na Kosovo na Vidovdan pa da i tamo održimo čas istorije - sugerisao je otac Nikola.
Preporučujemo
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)