SRPSKI JEZIK NI U DOPUNI USTAVA CRNE GORE: Koliko i procedura otežava ispunjavanje važnog zahteva Srba podno Lovćena

USTAVNE promene u Crnoj Gori ovih dana su izazvale burne rasprave i podigle političke tenzije posebno u srpskim krugovima.

СРПСКИ ЈЕЗИК НИ У ДОПУНИ УСТАВА ЦРНЕ ГОРЕ: Колико и процедура отежава испуњавање важног захтева Срба подно Ловћена

Foto: D. Milovanović

Paket izmena koji je dogovoren između vlasti i opozicije odnosi se na pravosuđe i evropsku agendu, ali u njemu nema pozicioniranja srpskog jezika kao službenog, već će on i dalje ostati kao jezik u službenoj upotrebi poput hrvatskog, bosanskog i albanskog.

To je izazvalo oštre reakcije i kritike dela srpske javnosti i medija prema predsedniku Skupštine Andriji Mandiću i premijeru Milojku Spajiću, ali i zbog ustupaka u vezi sa zakonima o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbednost. Ustavne promene koje su izazvale burne rasprave i unutar same skupštinske većine odonose se na Sudski i Tužilački savet i Centralnu banku.

Dok se Mandić zalaže za proces koji vidi kao "novi srpski odgovor za nova vremena", politički oponenti i analitičari naglašavaju složenost ovog procesa zbog odsustva srpskog jezika iz aktuelnih ustavnih pregovora. Početkom godine Demokratska narodna partija, čiji je lider Milan Knežević, u parlamentu je pokrenula inicijativu da se najviši pravni akt dopuni tako da srpski uz crnogorske postane službeni jezik, ali ona nije prošla jer su za nju glasali samo poslanici te partije i Mandićeve Nove srpske demokratije. Zbog toga je DNP napustio vlast na državnom nivou i u Podgorici.

Foto: Vikipedija

- Nova srpska demokratija ima jasan i konkretan plan i vodi novu srpsku politiku za novo vreme. Mi ćemo Crnu Goru uvesti u Evropsku uniju - kazao je Mandić, napominjući da njegova Nova srpska demokratija podržava ustavne izmene koju su "tehničke prirode kako bi se zatvorila pregovaračka poglavlja 23 i 24".

On kaže da se sa "brojnih adresa spinuju usvajanja ovih izmena kako bi nas optužili da smo navodno odustali od našeg nacionalnog strateškog cilja - da srpski jezik u Ustavu bude službeni":

- U ovom trenutku ne postoji neophodna podrška našem strateškom cilju. Moja filozofija je drugačija. Radim na tome da okupim snagu srpskog naroda u Crnoj Gori i da povećam broj saveznika za rešavanje pitanja od vitalne važnosti za naš narod.

Vučić: Došli lošiji od Mila

POSLE obraćanja učesnicima Konferencije šefova parlamenata država kandidata za članstvo u EU predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je na nekoliko pitanja novinara među kojima se našla i rasprava o srpskom jeziku u Crnoj Gori.
- To je očekivano, antisrpska priroda režima. Oni su 2006. pravili svoju državu da srpski jezik i trobojka nemaju značaj - rekao je Vučić i podsetio koliki deo Crne Gore govori upravo srpskim jezikom, te dodao da su posle nekadašnje vlasti došli još lošiji ili jednako loši.

Ne znamo kakva je to srpska politika za novo vreme, ali sve i da Mandić pristane na Kneževićev plan, to nije nimalo laka misija. Naime, procedura za izmene Ustava Crne Gore jedna je od najstrožih u regionu. Predlog za njegovu promenu podnose šef države, Vlada ili najmanje 25 poslanika. Ako se menjaju njegove najvažnije odredbe (državni karakter, suverenost, oblik države, službeni jezik, državni simboli), nakon usvajanja u parlamentu (neophodna dvotrećinska većina 54 od 81 poslanika) promene moraju biti "overene" na državnom referendumu.

Da bi uspele, za njih mora glasati najmanje tri petine svih upisanih birača (oko 325.480), a ne samo većina onih koji izađu na referendum. Poslednji popis stanovništva (2023) pokazao je da je srpski jezik maternji za 43,18 odsto građana ili 269.307 stanovnika.

To znači da su za ustavne promene potrebni i glasovi iz redova opozicije. Trenutna parlamentarna većina ima 47 od 81 poslanika (Pokret Evropa sad, Nova srpska demokratija, Demokrate, Bošnjačka stranka, SNP, Albanski forum i Albanska alijansa), pa im nedostaje najmanje sedam opozicionih glasova.

Foto: Printskrin

Predsednik DNP Knežević kaže da oni nisu tražili izmenu ustava koja bi podrazumevala referendum već dopunu kojom bi srpski uz crnogorski dobio status službenog.

- To je bilo moguće obezbediti dvotrećinskom većinom u parlamentu, ali za takav dogovor nije bilo političke volje. Propustili smo veliku priliku da srpski jezik, nakon popisa stanovništva, normiramo kao službeni - ravnopravan sa crnogorskim, koji je u ovom trenutku manjinski. To nije samo pitanje prava Srba, već ravnopravnosti svih građana Crne Gore. Da su srpski ministri i poslanici poručili da nema ustavnih promena bez srpskog jezika, premijer ne bi mogao da uđe u ovaj proces. Umesto toga, prihvaćeno je da se o najvažnijim identitetskim pitanjima ponovo ne razgovara.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

SPAVAO BIH S NJOM I OŽENIO JE! Skandal premijera Australije sa Kajli Minog - oženio se pre 6 meseci, a sad se izvinjava

"SPAVAO BIH S NjOM I OŽENIO JE!" Skandal premijera Australije sa Kajli Minog - oženio se pre 6 meseci, a sad se izvinjava

AUSTRALIJSKI premijer Entoni Albaneze uputio je nedvosmisleno izvinjenje zbog komentara o pop zvezdi Kajli Minog koje je prošle nedelje izneo tokom gostovanja u jednom podkastu. Njegove izjave izazvale su talas osuda, a kritičari su ih nazvali „potpuno neprimerenim” i poručili da „omalovažavaju funkciju premijera”, piše Bi-Bi-Si.

06. 07. 2026. u 18:21 >> 18:21

Komentari (0)

ZLATNA BAJKA O HUMANOSTI: Fondacije  Mozzart , NORBS Plus i Nebojša Milovanović zajedno za Tiršovu