Albanija je najveći centar za pranje novca i trgovinu drogom na Balkanu. Kako su Šiptari još devedesetih pripremali teren za transport oružja budućoj OVK. Mesečno oko 10.000 duša krijumčareno iz Albanije u Italiju.
Predstavnici policije u Pragu, 1995. godine navode da su Albanci uspeli da Češku pretvore u jednu od ciljnih destincija za trgovinu heroinom, kao i da preplave ovu zemlju drogom. Marta 1999. godine češka policija je uhapsila velikog narko-dilera Princa Dobrošija, za koga se ispostavilo da je prisustvovao proslavi koja je u Pragu organizovana povodom dodeljivanja jedne ugledne nagrade Ibrahimu Rugovi. Prilikom pretresa Dobrošijevog stana, pronađeni su dokumenti koji ga povezuju sa kupovinom oružja za potrebe OVK.
POSLOVI U POMRČINI
U POSLOVIMA krijumčarenja ljudi, Albanci u potpunosti kontrolišu transfer preko Balkana prema Grčkoj, koristeći maršrute kojima švercuju drogu u pomenutu zemlju. Albanska mafija je uspostavila čvrste veze sa turskim afričkim i italijanskim kriminalcima za poslove sa ilegalnim imigrantima koje povremeno koriste kao kurire za prenošenje droge.
Albanske grupe su uglavnom odgovorne za prevoz ilegalnih emigranata preko Jadranskog mora, od albanske obale do Italije. Polasci su uglavnom iz Vljore, a neki iz Dursa ili, čak, iz Ulcinja na jugu Crne Gore. Godine 1999. oko 10.000 ljudi mesečno krijumčareno je u zemlje EU preko Albanije. Za albanske kriminalne grupe, ilegalne imigracije, čak iako ne mogu da se uporede sa narko-biznisom, predstavljaju značajan izvor sredstava, s obzirom na to da je procenjeno da su im, 1999. godine, donele zaradu od 50 miliona dolara.
U svakom trenutku, oko četiri miliona ilegalnih imigranata nalazi se u pokretu. U svetskim okvirima, zarada pojedinaca i mreža za njihovo krijumčarenje, u 1999. godini, bila je procenjena između tri i 10 milijardi dolara. Interpol ima jasne indicije o umešanosti organizovanih kriminalnih grupa u svaki segment putovanja ilegalnih imigranata.
U novije vreme Albanci su reaktivirali trgovinu ukradenim automobilima, obnavljajući mreže za njihov transfer iz Italije, Švajcarske, Nemačke, Češke i Poljske na Kosmet, odakle se izvesna količina isporučuje dalje.
BLAGONAKLONI BERIŠA
PREMA izveštaju Interpola, trgovina ženama i nasilna prostitucija postali su značajni albanskoj mafiji 1999. godine, kad su hiljade žena sa Kosova i Metohije izbegle u Albaniju, zbog oružanih sukoba u regionu. U albanskim mrežama prostitucije nalazi se sve veći broj žena koje nisu Albanke, već dolaze iz Rumunije, Moldavije, Rusije, Bosne i Hercegovine i drugih zemalja. Makroi se često predstavljaju da su sa Kosmeta, kako bi dobili status političkih izbeglica, iako mnogi od njih zapravo dolaze iz Albanije. Pojedini Albanci ovaj posao kontrolišu iz inostranstva, pri čemu je Belgija sedište nekoliko glavnih nosilaca ovakve aktivnosti.
Predstavnici Saveta Evrope smatraju da je do povećanja stepena prostitucije na KiM došlo, pored ostalog, i zbog velikog prisustva stranih vojnika i civila na tom području, a prema izveštajima Međunarodne organizacije za migracije hiljade devojaka i žena iz istočne Evrope nasilno stižu na KiM, gde su seksualno eksploatisane i prisiljene na prostituciju. Pored toga, ženama se trguje i unutar, kao i sa teritorije Kosmeta.
Albanija je najveći centar za pranje novca i trgovinu drogom na Balkanu. Novac stečen trgovinom drogom kanalisan je kroz piramidalne šeme štednje, čiji je krah, 1997. doveo do drastičnih političkih nemira u toj zemlji. Anarhična situacija u zemlji, u to vreme, omogućila je albanskoj narko-mafiji da svoj posao razvije do neverovatnih razmera.
Sprega terorizma i organizovanog kriminala u Pokrajini uspostavljena je pod snažnim uticajem određenih političkih faktora u Republici Albaniji, osumnjičenih za korupciju i vezu sa kriminalnim strukturama. Značajan je podatak da se ekspanzija OVK dogodila u periodu vlasti Salija Beriše, kome se pripisuje ”tolerancija” prema švercu narkotika, tim pre što lider DPA, i sada, održava čvrste veze s Hašimom Tačijem.
MAFIJI - VLAST
GRUPE koje se bave organizovanim kriminalom u Republici Albaniji, u značajnoj meri utiču na odluke vlade i političkih partija. U gradu Skadru i njegovoj okolini paravojne organizacije albanskih trgovaca drogom i oružjem poseduju moderniju opremu nego albanska armija. Mafija često pomaže pojedincima da dobiju položaj i vlast, a kada dođu na poziciju moći, koristi ih da bi kontrolisala rad državnih organa, pre svega policije, i ostvarila privilegije.
INSTRUKTOR ALBANKI
MUSA Jašari (33) bio je član terorističke grupe Adema Jašarija. Početkom devedesetih boravio je na diverzantsko- -terorističkoj obuci u Albaniji, a od februara 1998. do juna 1999. obučavao je grupu Albanki koje su se priključile OVK u Srbici.
Posle sukoba na Kosovu i Metohiji imenovan je za člana Glavnog štaba KZK.
U direktnoj je vezi sa dreničkom kriminalnom grupom koju predvodi Hašim Tači.
TAČIJEVA UZDANICA
RIFAT Jašari (57) iz Donjeg Prekaza, rođeni je brat terorističkog vođe Adema Jašarija.
Osamdesetih godina boravi u Nemačkoj i priključuje se albanskim separatističko-terorističkim organizacijama. Zadužen je bio za prikupljanje sredstava za potrebe OVK, Organizovao je prebacivanja novca i obučenih pripadnika OVK na Kosovo. Obezbeđivao je i povlačenje članova OVK, posle izvršenih akcija i pružao im utočište u Nemačkoj. Bavio se švercom naoružanja. Finansijski podržava stranku Hašima Tačija, a u poslednje vreme povremeno boravi na Kosovu i Metohiji.
ODBEGLI KRIMINALAC
SAHIT Jašari (38) iz Donjeg Prekaza je imao kriminalnu prošlost. Osuđen je najpre za obljubu maloletnice, a zbog učešća u terorističkim akcijama Okružni sud u Prištini ga je osudio na 20 godina zatvora. Od maja 1998. godine rukovodi ilegalnim zatvorom u selu Likovac u kojem su držani Srbi i Albanci. U tom zatvoru ubijen je Momčilo Šmigić, dok je Dostana Šmigić navodno iz Likovca prebačena u zatvor Voćnjak, gde joj se gubi svaki trag. Sa Sulejmanom Selimijem zvanim Sultan posebno se isticao u mučenju i maltretiranju zatvorenika, a neke od njih je i lično ubio.
Krajem juna 1998. godine iz zatvora u Likovcu izveo je Ivana Bulatovića i Žarka
Spasića, koji su odvedeni u šumu gde su i streljani.
UBICA JOVIĆA
NAIM Kadriu (29) iz sela Turučica je rukovodio tajnom policijom u Podujevu i Prištini. Učestvovao je u likvidaciji inspektora DB Milića Jovića u Podujevu, a odgovoran je i za zatvaranje većeg broja Srba i Albanaca. Jedan je od učesnika terorističke akcije u kojem je ubijen pripadnika DB Prištine Ejup Bajgora.
U julu 2003. godine presudom Međunarodnog suda u Prištini osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od pet godina zbog ratnih zločina.
ZLOČINAC IZ VITINE
GINER Kamberi (28) iz Vitine je bio pripadnik terorističke organizacije ”Crni orlovi” i učestvovao u ubistvima, zlostavljanju i proterivanju Srba sa područja opštine Vitina.
Za vreme sukoba na jugu Srbije bio je jedan od komandanata OVPBM u selu Sefer, kod Preševa.
Krajem 2002. isključen je iz KZK i predvodi grupu od 20 terorista pripadnika ANA. Uključen je u organizovani šverc oružja i droge, a velika sredstva uložio je i u kupovinu srpskih imanja u Vitini.
ORGANIZATOR MASAKRA
AJVAZ Karpusi (47) iz sela Sedlare kod Lipljana, kao rukovodilac vojne policije OVK učestvovao je u planiranju i izvođenju terorističkih akcija u selima Crnoljevo, Lapušnik, Klečka i Magura. Zajedno sa pripadnicima svoje terorističke grupe učestvovao je u napadu na porodicu Fatmira Ćerinija, zatim kidnapovanju dvojice novinara Tanjuga i likvidaciji nekoliko Albanaca.
Jedan je od organizatora terorističkog napada na selo Staro Gracko u Lipljanu u kojem je ubijeno 14 Srba.
(NASTAVLJA SE)