Sava Tekelija prvo prilaže fondu Matice srpske, zatim u Pešti osniva Zavod za školovanje srpskih studenata - Tekelijanum, a pred kraj života, celokupnu imovinu zaveštava, preko Matice, srpskom narodu.
POLOVINA 18. veka, kada je rođen srpski dobrotvor Sava Tekelija, doba je sudara triju carevina nad zemljama srpskog naroda. Matica Srbija četvrti vek je grcala pod turskom vlašću, potomci Čarnojevićevih Srba u Ugarskoj živeli su nacionalni romantizam, ali i realizam, koji ih je upućivao ka jedinom mogućem ishodištu - obrazovnom i kulturnom uzdizanju. Nikada ostvareni Pijemont panslovenstva - Ruska carevina, svojom real politikom uticala je, ne baš svrsishodno, na život severnobalkanskih prostora i ugarskih Srba.
Komešanje nacionalno probuđenih naroda Austrougarske carevine, eho industrijskog kapitalizma sa zapadnih krajeva Evrope, i polufeudalna tradicija Balkana, sukobljavali su se na geografskom području kojem je pripadao tadašnji “veliki Banat” i u njemu dobrostojeća srpska porodica Popović-Tekeli.
U banatskom gradu Aradu, u današnjoj Rumuniji, 17. avgusta 1761. godine, rođen je Sava Tekelija. Potomak nekoliko ratnika koji su u austroturskim ratovima proslavili staru srpsku, banatsku plemićku porodicu, bio je drugačijeg kova - miroljubiv, ekonom, trgovac, domaćin. Dobro vaspitan i obrazovan, umešan u vođenju golemog porodičnog imanja u Aradu i spahiluka u okolini, Sava Tekelija je postao najbogatiji Srbin svog vremena. Čak je i veliki park u centru rumunske varoši bio vlasništvo ugledne srpske porodice.
IAKO likom na pretka Petra Tekeliju, vojnika, ruskog feldmaršala, cenjenog i poštovanog na petrogradskom dvoru, Sava Tekelija, po obrazovanju pravnik, opredelio se za delovanje u političkom životu ugarskih Srba. Brak sa Amalijom Bezegovom, sa kojom nije imamo poroda, Savi Tekeliji nije doneo mir i toplinu porodičnog gnezda. Angažman u političkom životu ugarskih Srba takođe nije donosio plodove kojima je Tekelija težio.
Počinjao je 19. vek. Karađorđeva Srbija doživela je slom. Miloš Obrenović tek se pripremao za zbacivanje otomanskih okova. Srpska inteligencija bujala je u austrougarskim zemljama, Pešta i Beč bili su jezgra obrazovnog i kulturnog uzdizanja buduće srpske intelektualne elite. U to vreme već u zrelim godinama, Sava Tekelija shvata da je u školovanju srpskih naraštaja spas mlade srpske države.
U Pešti, 1824. godine, osniva se Matica srpska, pokreće Letopis, stvara centar srpske kulture, pismenosti i nauke. Sava Tekelija, tada u 72. godini života, obaveštava Maticu srpsku da prilaže fondu ovog svetionika srpske kulture “100 forinti u srebru i 100 forinti u bečkoj valuti”. I danas Arhiv Matice srpske u Novom Sadu čuva papirić sa porukom drhtavog rukopisa Save Tekelije o tome da će “svakog narednog leta još toliko priložiti”. Međutim, učinio je to još samo četiri puta, a potom uradio nešto veliko. U svojim osamdesetim, ovaj rodoljub odlučuje se na možda najvažniji poduhvat za mlado srpsko prosvetiteljstvo u Ugrskoj.
POLOVINOM 1833. godine, Sava Tekelija u Pešti osniva zavod za školovanje srpskih studenata - Fodnaciju Tekelijanum. Nalazila se u neposrednoj blizini Peštanskog univerziteta, a sastojala se od zgrade i fonda od 36.000 knjiga. Otuda su pitomci njegovog Zavoda za školovanje srpskih studenata, uz besplatan stan, godišnje dobijali po 100 forinti na ime izdržavanja. Sam Tekelija je odredio prvih 13 studenata - stipendista. U zgradu Tekelijanuma smestila se i Matica srpska, a Sava Tekelija sporazumeo se sa upravom da rukovođenje i starateljstvo Tekelijanumom preuzme upravo Matica srpska. Osnovao je prvu biblioteku i darovao joj svoje 6.853 knjige. Zahvalna i dirnuta nesebičnim, velikim gestom, uprava i članstvo Matice biraju Savu Tekeliju za doživotnog predsednika.
U poznim godinama, ali osnažen konačno pronađenim smislom postojanja, energični Sava Tekelija nabavlja štampariju za Maticu srpsku, pokreće izdavanje knjiga, potpomaže mnoge poduhvate ove kulturne institucije.
ZAVEŠTANJE
PRED sam kraj života, celokupnu imovinu: imanje, kuće i 150.000 forinti, Tekelija zaveštava Matici srpskoj. Sve što je imao, a i sebe, Sava Tekelija je zaveštao srpskom narodu. Plemić, trgovac, pravnik, filantrop, veliki dobrotvor, ktitor i srpski priložnik - umro je 1842. godine.
(Nastavlja se)