Visoki kadar terorista

10. 03. 2005. u 00:00

Mudžahedini su u Bosni bili stacionirani u tri kampa - Zenici, Travniku i Bugojnu. LJuti fanatici koji su se borili protiv bosansih Srba sada se okreću protiv dojučerašnjih saveznika.

Piše: Dragan DŽAMIĆ 5.

AMERIČKI obaveštajci su, prisluškujući telefonske razgovore mudžahedina u Bosni, utvrdili da je jedan od izručenih Alžiraca - Bensajeh Belkasem, više puta razgovarao sa vođama Al Kaide u Avganistanu. Prisluškivani su i praćeni uz pomoć "hrvatskih bezbednosnih struktura", odnosno hrvatske tajne službe, sa kojom Amerikanci tesno sarađuju u antiterorističkoj operaciji u Bosni, odnosno na Balkanu. FBI je posebno interesovalo da od Belkasema sazna gde se krije Abu Zubajda, rođen u Saudijskoj Arabiji, za kojeg Amerikanci veruju da je bio glavni koordinator terorističkih napada na NJujork i Vašington 11. septembra 2001. Abu Zubajda je uhvaćen krajem marta 2002. godine u Pakistanu, u gradu Fejsalabadu, blizu avganistansko-pakistanske granice, a koliko su i da li su tome pomogle informacije dobijene od Belkasema, nije poznato.

Preko ovog "avganistanskog kanala" u Bosnu je, svojevremeno, stiglo dosta mudžahedina veterana rata protiv sovjetske vojske. U borbama protiv bosanskih Srba, poginuo je, na primer, Abu Abdal, zvani Planinski Lav, jedan od uspešnijih komandanata mudžahedina u Avganistanu. U redovima "bosanskih Avganistanaca" nalazio se i Ahmed Omar Saed Šeik, koji je organizovao otmicu i ubistvo američkog novinara Danijela Perla, kojeg su islamski ekstremisti oteli 23. januara 2002. godine u Karačiju (Pakistan), da bi ga ubrzo posle toga i ubili. Zahvaljujući svedočenju taksiste iz Karačija, koji je prevozio i poslednji video živog Perla, pakistanska policija je identifikovala i u februaru 2002. godine uhapsila Šeika Ahmeda Omara.

U ISTRAZI je priznao da je zbog etničkih sukoba na Balkanu otišao u Hrvatsku 1993, kao član humanitarne organizacije "Konvoji milosrđa", a zatim se prebacio u Bosnu i pridružio ostalim mudžahedinima. "Konvoji milosrđa" još uvek imaju predstavništvo u Sarajevu i ispostavu u Jablanici. Posle ratovanja po Bosni otišao je u Pakistan, gde se povezao sa jednom militantnom grupom, sa kojom je otpočeo da izvodi diverzantske napade u indijskom Kašmiru. Obučavan je u jednom od gerilskih kampova Al kaide u Avganistanu.

Rođen kao Ahmed Omar Said Šeik, poznat i po imenu Rahit Šarma, britanski je državljanin, jer je rođen u Londonu 1973. godine, gde je studirao ekonomiju na jednom od uglednijih univerziteta, a pohađao je i prestižnu javnu školu u Pakistanu. Otac mu je bio ugledni londonski trgovac. Osim ubistava Danijela Perla, američke tajne službe optužuju Šeika Omara i za učešće u zaveri i pripremi terorističkih napada od 11. septembra na NJujork i Vašington. Tvrdi se da je organizovao prebacivanje, tajnim kanalima 100.000 dolara u SAD Mohamedu Ati, vođi atentatora samoubica, koji je upravljao jednim od aviona koji su udarili u Svetski trgovinski centar u NJujorku.

Ahmed Omar Šeik je pažnju javnosti privukao još 1994. godine, kada ga je uhapsila indijska policija i optužila za otmicu trojice Britanaca i jednog američkog turiste. Sprijateljio se sa njima, jer je odlično govorio engleski, i namamio ih u jedno selo u unutrašnjosti. Ne očekujući nikakvo zlo, ljudi su kasno shvatili, tek kada su vezani lancima, da im je glava u torbi, jer se njihov novi prijatelj okrenuo protiv njih. U zatvoru u Indiji je proveo šest godina, a pušten je 1999. sa još nekoliko svojih prijatelja, islamskih ekstremista, u razmenu za 155 talaca iz indijskog aviona, koji je posle otmice od Ahmedovih saboraca, kašmirskih terorista, prizemljen u avganistanskom gradu Kandaharu.

Zbog kidnapovanja i ubistva američkog novinara Danijela Perla, pakistanski sud je 15. jula 2002. godine osudio Šeika Ahmeda Omara na smrt, dok su trojica njegovih saučesnika kažnjeni doživotnim zatvorom.

ŠEIK Ahmed Omar je bio samo jedan iz velike grupe islamskih ekstremista i okorelih terorista, koji su se sa svih strana sveta sjatili u Bosnu da "brane Alahovu veru". Petorica pripadnika brigade "El mudžahid" poginuli su krajem decembra 1995. godine kod Žepča, u srednjoj Bosni, u zasedi koju su im postavili pripadnici Hrvatskog veća odbrana (HVO). Među poginulima se nalazio i Šeik Anvar Šaban, duhovni vođa mudžahedina u Bosni i njihov glavni ideolog. Pravo ime ovog Egipćanina je bilo Abd al Rahman i nalazio se u uskom krugu rukovodilaca terorističke organizacije Gama el islamija. Prilikom likvidacije, kod njega je pronađen i dnevnik koji je vodio i koji je odmah prosleđen u Zagreb.

Hrvati su o tome dugo ćutali i tek je zagrebački "Večernji list", sredinom novembra 2001. prvi objavio prevod dela dnevnika, koji sadrži ključ za razumevanje fenomena mudžahedina u BiH. Uz popis glavnih mudžahedina i njihovih uloga i zaduženja u Bosni, nalaze se imena mnogobrojnih Bošnjaka koji su logistički pomagali džihad i "braću". Suština su, u stvari, transkripti sa sednica vrhovnog bosanskog savetodavnog tela kojima su prisustvovali i u njihovom radu učestvovali vođa bosanskih muslimana Alija Izetbegović, među mudžahedinima poznatiji kao Ali Izat, zatim komandant Armije BiH general Rasim Delić i najviši verski službenici islamske zajednice u BiH.

Mudžahedini iz arapskih i islamskih zemalja su tokom rata u Bosni bili stacionirani u tri glavna regionalna centra - Zenici, Travniku i Bugojnu, u brigadama "El mudžahid", "El džihad" i 7. brdskoj brigadi. Pod izgovorom "borbe protiv srpske agresije", dopušteno je da se na Balkanu razvije najgori teroristički kadar, koji se sada okrenuo protiv svojih dojučeranjih "saveznika".

RAT TAJNIH SLUŽBI
POSTOJI obilje dokaza i činjenica da su zapadne obaveštajne službe veoma dobro znale ko se sve od islamskih terorista kreće po Bosni, ali se preko toga ćutke prelazilo, jer je rat još besneo, a valjalo je slomiti snagu srpske vojske. Jedan u mnoštvu ovih dokaza je i tajni izveštaj (jedan u nizu takvih), koji su sačinili obaveštajci NATO o delovanju i kretanju terorista u Bosni. Ovaj izveštaj je dostavljen i tajnoj službi Egipta, jer su Bosni našli sklonište neki od terorista koji su počinili teške zločine toj zemlji.

Egipćani su s kopijom ovog izveštaja odmah uputili svoje agente u Sarajevo, sredinom maja 1996, kako bi od bošnjačke vlade zatražili da isporuči optužene teroriste. Alija Izetbegović je, međutim, tada odbio da to učini, što je dovelo do zahlađenja odnoas između Kaira i Sarajeva.
(NASTAVLJA SE)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije