Stejt department uputio oštru notu jugoslovenskim vlastima, navodeći da je vojno osoblje SAD bilo pridodato štabu Mihailovića gotovo sve vreme njegove ratne službe i ponudilo da oni i svedoče na njegovom suđenju. Zvanični Beograd to odbija, uz tvrdnju da
OD 47 tačaka optužnice koju je Miloš Minić pročitao 10. juna 1946. u Beogradu, Draža je osuđen po osam tačaka. Prva je glasila: "Kriv je što je od početka druge polovine 1941, pa za sve vreme rata i neprijateljske okupacije organizovao i rukovodio oružane četničke formacije poznate pod imenom "četnici Draže Mihailovića" i takozvana Jugoslovenska vojska u otadžbini, koje su imale za cilj da oružanom akcijom i terorom u saradnji s okupatorom podrže okupaciju i uguše oružani ustanak i oslobodilačku borbu srpskog i ostalih naroda Jugoslavije".
Draža Mihailović nikad nije osuđen kao ratni zločinac, kako se kasnije orvelovskim zapletom našlo u istorijskim udžbenicima, već uglavnom za zločine protiv NOB-a.
Komitet u NJujorku počeo je svoj dokazni postupak, pre podizanja optužnice u Beogradu. Polazna tačka bila je izjava ministra unutrašnjih poslova Aleksandra Rankovića "NJujork tajmsu" da se "...očekuje da će Draža Mihailović biti optužen za saradnju s neprijateljem, za pomoć koju je pružao Silama osovine u borbi protiv Ujedinjenih nacija, za određene zločine prema našem narodu kao što su ubistva, paljevine, pljačka kao i za predaju Nemcima članova Narodnooslobodilačke vojske i savezničkih avijatičara".
Nacionalni komitet američkih avijatičara za pomoć generalu Mihailoviću i srpskom narodu, bio je šokiran Rankovićevom izjavom. Jer, kako je kasnije pisao Dejvid Martin, sekretar Komiteta za pravedno suđenje "bilo je tako besmisleno pretpostaviti da su osam američkih oficira za vezu i nekoliko stotina avijatičara skovali tako džinovsku zaveru kako bi prikrili istinu o Mihailoviću".
TITOVA Jugoslavija polako je gubila medijski rat. Prvi put, od 1943. godine, kada je "prvi gerilac Evrope" odjednom postao "kamen u čizmi". Pod strahovitim pritiskom javnosti, Stejt department uputio je oštru notu jugoslovesnkim vlastima:
"Kada su Nemci pokorili Jugoslaviju, treba se setiti da je general (tada pukovnik) Mihailović organizovao i poveo znatne snage otpora protiv okupatora... Jugoslovenskim vlastima je sigurno poznato da je u okviru savezničke službe za vezu, vojno osoblje Sjedinjenih Država bilo pridodato Glavnom štabu generala Mihailovića gotovo sve vreme njegove ratne službe. Treba da im je poznata činjenica da su zahvaljujući neustrašivim naporima snaga generala Mihailovića, mnogi avijatičari SAD izbavljeni i sprovedeni natrag saveznicima. Oni raspolažu dokaznim materijalom iz prve ruke, čije se iznošenje ne može izbeći prilikom suđenja po optužbi za saradnju s neprijateljem koju jugoslovenske vlasti nameravaju da podignu protiv Mihailovića. Vlada SAD je ubeđena da će pod tim okolnostima jugoslovenska vlada u interesu pravde rado prihvatiti da pripremi sve što je potrebno da osobama koje se dobrovoljno prijave omogući da svedoče pred sudom."
Odgovor zvaničnog Beograda stigao je 4. aprila:
"Vlada FNRJ žali što se ne može odazvati želji SAD da oficiri američke vojske koji su bili u štabu Draže Mihailovića budu svedoci i da kao takvi učestvuju u sudskom procesu izdajnika Draže Mihailovića. Ovim slučajem će se baviti vojni sud i on je jedini nadležan da odredi koji će se svedoci pozvati, a vlada FNRJ nema nikakva prava da se meša u nadležnost tog suda.
POVRH toga, vlada FNRJ se ne može složiti sa sadržinom note u kojoj se ne priznaje izdajnički stav Draže Mihailovića za vreme rata. Vrlo smo iznenađeni da posle svega što je objavljeno i utvrđeno o saradnji Mihailovića i Nemaca u velikom broju zločina nad našim narodom, nota prelazi preko tih činjenica i izražava mišljenje koje nije ispravno jer se na mnogim suđenjima izdajničkim oficirima Draže Mihailovića, utvrdilo, na osnovu potpuno dragovoljnih iskaza koje vlada FNRJ ima u rukama. Na posletku, izdaju priznaje i sam Draža Mihailović.
Uz to, bila bi velika istorijska greška i dalje tvrditi da je Draža Mihailović prvi poveo narodni otpor protiv Nemaca u Jugoslaviji 1941. Tačno je da je on 1941. organizovao svoje bande, ali je - s malim izuzetkom - sve do novembra 1941. posmatrao skrštenih ruku borbu partizana protiv Nemaca dok nije, 2. novembra otvoreno napao snage narodnog otpora, a sarađivao je od tada, pa do samog kraja bez prekida, posredno ili neposredno s Nemcima, Italijanima i ustašama protiv partizana...
Vlada FNRJ priznaje i veruje da se Draža Mihailović pretvarao da je njegov stav prema Americi lojalan i da jeste izbavio izvestan broj američkih avijatičara. Na ovom mestu vlada FNRJ želi da podseti da su snage NOP izbavile, ne štedeći svoje živote, oko 2.000 savezničkih avijatičara koji su najvećim delom bili Amerikanci."
Na kraju ove, zaista, "tvrde" note Titove vlade, koja “ne može da dozvoli prisustvo svedoka iz SAD zbog nezavisnosti suda”, ipak, kao da već objavljuje presudu:
"Zločin izdajnika Draže Mihailovića prema jugoslovenskom narodu suviše su veliki i užasni da bi se uopšte moglo raspravljati je li kriv ili nije."
DOPRINOS SAVEZNICIMA
AMERIČKA štampa i članovi Kongresa podržali su stav Stejt departmenta. Senator Artur Vanderberg, u to vreme vodeći republikanac za spoljne poslove, kazao je s govornice Senata:
"Želim da pohvalim notu koju je Stejt department uputio jugoslovenskoj vladi. Zbog velikog broja američkih avijatičara kojima je general Mihailović spasao živote, to je pitanje koje duboko zadire u naše interese. Ne manje, nas se tiče sudbina generala Mihailovića zbog njegovog ogromnog doprinosa savezničkoj stvari..."
(NASTAVLJA SE)