Partija uzvraća udarac
15. 08. 2015. u 20:38
Posttitoistička Jugoslavija je sve manje bila sposobna da bez grubih poteza izađe na kraj sa omaladinom i njenim stavovima

Duh "novog talasa" Zoran Petrović Piroćanac širio je po Jugoslaviji
BEOGRADSKI klinci 1982. godine vreme provode u gluvarenju na ulici i na žurkama u stanovima, bezbrižno pevajući "Maljčiki", "Niko kao ja" i "Crno-bijeli svijet", jugoslovensku javnost potresala je afera koju je izazvao tajanstveni "Rečnik tehnologije", objavljen u studentskom listu "Vidici". Kritika društva, sadržana u složenom spletu metafora, simbola, šifara i skrivenih poruka uklapala se u vapaj generacije za suštinskom promenom vladajućeg sistema vrednosti.
"`Rečnik tehnologije` intelektualni je događaj par ekselans u Evropi tog vremena", zapisao je u kontroverznom broju "Vidika" publicista Zoran Petrović Piroćanac. "Sam tekst raspoređen na tridesetak stranica velikog novinskog formata, nesumnjivo je među najvažnijim sadržajima koji su se pojavili u socijalističkom svetu, neposredno po Titovoj smrti. Filozofski, ovaj dokument ima dalji domet od svega što je pisano u disidentskim krugovima Poljske, Čehoslovačke, Rusije ili Mađarske u tom trenutku. O njemu se, međutim nije ništa čulo. To je razumljivo, jer je njegova subverzivnost istinski nadmašila sva disidentska mišljenja socijalističkog lagera".
ODGOVOR države nije se dugo čekao. Nezadovoljna ideološkim stavovima, uređivačkom politikom, pa i samim konceptom "Vidika", ali i njemu bliskog "Studenta", državno-
-partijska nomenklatura krenula je u akciju. Na Filozofskom fakulteta formirana je grupa studenata i profesora, koja je dobila zadatak da na sve načine razbije šifru "Rečnika" i precizno utvrdi njegove poruke. Drugi deo naloga odnosio se na otvaranje javne rasprave u kojoj je proverenim marksističkim argumentima trebalo pobiti kritiku sadržanu u ovom tekstu i sprečiti njeno dalje širenje. Intelektualni ideološki triler jugoslovenskog društva tako je dobio svoj zaplet.
GRUPA koja je budno pratila ekipu okupljenu oko "Vidika" - Slobodana Škerovića, Slavicu Stojanović, Aleksandra Petrovića, Steva Šumonju, Tomislava Longinovića, Stelu Stojić, Dragana Papića, Svetislava Basaru - posle polugodišnjeg rada višim nivoima dostavila je izveštaj, shdno duhu epohe, nazvan "Analiza ideološke orijentacije", ,Vidika, i ,Studenta,. Grupa koja je od državno-partijskog vrha dobila zadatak da rastumači mistični tekst ispunila je svoju ideološku dužnost.
ANALIZA ovog tima prihvaćena je kao optužnica, ne samo protiv u to vreme anonimnog autora "Rečnika", već i protiv "Vidika", ali i svih pripadnika pokreta koji je već rasejan od Ljubljane do Skoplja. Njihov greh bila je kritika aktuelnog poretka, a optužnica - želja za promenama.
HODAJUĆI kroz zamršene lavirinte "Rečnika tehnologije", i ideološkim čitanjem prethodnih brojeva dva najpoznatija lista beogradskih studenata, grupa sociologa i filozofa utvrdila je brojne više ili manje skrivene pozive na promenu postojećeg poretka i uspostavljanje nove skale vrednosti. Ovaj izveštaj doneo je i teorijsko objašnjenje koncepta u kojima je, pod uticajem multimedijalnog umetnika Dragana Papića, nastao beogradski sastav "Idoli".
PROJEKAT "Dečaci" (preteča "Idola") imao je konkretan zadatak da na praktičnom primeru pokaže nastanak konkretnog ideola. Projekat je zamišljen kao afirmacija dotle nepoznate muzičke grupe kroz različite medije - ispisivanjem naziva benda po zidovima, objavljivanjem fotografija... "Idoli" je trebalo da posluže kao grupa oko koje će se okupiti deo mlade generacije i nove muzičke grupe koje se pojavljuju u Beogradu i šire. Postavši svesni popularnosti i svog značaja u muzičkom svetu i među publikom, "Idoli" su se distancirali od redakcije "Vidika" krenuvši svojim putem. "Vidici" su tako izgubili mogućnost da manipulišu "Idolima" u smislu praktične provere realizacije svojih "projekcija", navedeno je u čuvenoj "Analizi".
ZAKLjUČAK grupe koja je sistematski i tajno više od pola godina radila na dešifrovanju "Rečnika" izazvao je kanonadu kritika na račun njegovih autora i izdavača. "Ideološko zastranjivanje", "Zablude mlade generacije", "Listovi nisu vežbališta", "Rušilačka htenja", "Kritizeri beže od kritike", "Manipulisanje temama i mladima" - samo su neki od naslova tekstova iz tadašnje dnevne štampe koji su govorili o sukobu "Vidika" i "Studenta" sa partijskim i državnim telima.
OPTUŽNICA je napisana, suđenje novim idejama je počelo. U takvim okolnostim i presuda je bila očekivana i predvidiva. Sukob sistema sa listovima "Vidici" i "Student", posle žestoke medijske razmene vatre i bezbrojnih razrada partijskih foruma, završen je smenom uredništva ova dva lista.
SLUČAJ zagonetnog "Rečnika", koji je svojevrsna paradigma novog talasa na političkoj i kultrunoj sceni Jugoslavije osamdesetih godina ni danas nije do kraja rasvetljen niti sagledan. Trebalo je da prođe pune tri decenije da bi javnost saznala da je tada student, a danas profesor Filozofskog fakulteta sociolog Slobodan Antonić, kao deo grupe zadužene za razbijanje šifre ovog teksta bio jedan od autora ideološke analize "Vidika" i "Studenta". Da bi slučaj bio još interesantniji, do toga nije došlo slučajno, već je Antonić prošle godine sam objasnio svoju ulogu u ovom procesu, čime je stekao priznanje i onih sa kojima tada nije bio na istoj ideološkoj ravni.
U EPILOGU ovog slučaja mnogi su videli naznaku povećane represije već dobro poljuljanog režima, posebno njegovog ekstremnijeg dela, kome nisu bile daleke ni staljinističke metode. Konačni rasplet ideološkog trilera koji je tresao vrh države pokazao je i da je posttitoitička Jugoslavija sve manje sposobna da bez grubih poteza izađe na kraj sa omladinom i njenim stavovima.
U O BRAČUNU vladajuće nomenklature sa redakcijama dva popularna i uticajna lista, koji su bili i najjači promoteri jugoslovenskog "novog talasa", kasnije je uočena i naznaka nadolazeće pretnje oličene u liku Mirjane Marković. Supruga budućeg predsednika Srbije Slobodana Miloševića, i sama sociolog, koja je osamdesetih imala krupnu ulogu u Gradskom komitetu i njegovim kulturnim forumima, sa posebnom pažnjom je pratila delovanje novotalasnih medija, posebno omladinske štampe.
MNOGI smatraju i da je ona najzaslužnija za beskompromisan obračun sa zagovornicima kritike sistema, ali i novim vrednostima koje su uveliko prihvatali mladi širom Jugoslavije.