Klevetnička kampanja svetskih medija
03. 06. 2016. u 17:00
Sve što je devedesetih izrečeno o balkanskom sukobu svodi se na varijaciju rečenice: "Srbija mora biti bačena na kolena", Fon Hercendorfa, šefa austrougarskog štaba uoči Velikog rata

SPECIJALNI izaslanik UN za budući status Kosova Marti Ahtisari je srpskoj delegaciji 8. avgusta 2006. u Beču u lice sasuo: "Srbi su krivi kao narod", što su preneli svi svetski mediji. To je bila još jedna potvrda teze da su moćne države Zapada devedesetih unapred optužile Srbe kao uzročnike ratova na teritoriji bivše Jugoslavije i tako projektovale njihov ishod.
Ugledni kolumnista, neokonzervativac Irving Kristol u "Volstrit džornalu" 1996. konstatuje da je dobro što Srbi postoje, jer da njih nema, NATO bi se raspao posle rušenja Berlinskog zida i raspada Sovjetskog Saveza: "Na kraju Hladnog rata nama je stvarno potreban ideološki preteći neprijatelj, dostojan našeg oduševljenja, onaj koji nas može ujediniti".
- Ovu propagandnu mašineriju pokrenula je još Habzburška monarhija još u 17. veku kad je ova bacila oko na Bosnu i Hercegovinu. Problem sa Srbijom je što je jedina mala zemlja koja se oslobodila od Osmanlija bez tuđe pomoći i neočekivano se isprečila planovima austrijskim, a zatim nemačkim i drugim planovima širenja na jugoistok Evrope - navodi dr Slobodan Vuković, autor knjige "Etika zapadnih medija - Antisrpska propaganda i 'humanitarna' intervencija".
U TEKSTOVIMA koji su o Srbima pisani devedesetih u nemačkoj štampi korišćene su gotovo identične kvalifikacije i stereotipi kao pred Prvi i Drugi svetski rat. Srbi su bili progonitelji, a svi ostali žrtve, baš kao da je korišćeno Gebelsovo uputstvo nemačkoj štampi kako treba mobilisati javnost pred aprilski rat. On je naredio da se u izveštajima s terena mora insistirati na tvrdnjama kako "Srbi sistematski progone manjine", da "srpski vojnici pale nemačke kuće", da "stvaraju koncentracione logore za manjine".
Helmut Kol, kancelar Nemačke u vreme raspada SFRJ, rekao je da Srbija mora biti uništena kao poslednja oaza komunizma, a Klaus Kinkel, nemački ministar inostranih poslova, naglasio je da Srbija mora biti bačena na kolena. Američki državni sekretar Medlin Olbrajt nedugo posle njih najavljuje da će "Srbi klečati na kolenima i moliti za milost". Sve prethodne izjave su samo varijacija rečenice: "Srbija mora biti bačena na kolena", koju je izrekao Konrad fon Hercendorf, šef austrougarskog štaba uoči Velikog rata.
NEMAČKA vojska je prvi put posle Drugog svetskog rata dobila dozvolu da se angažuje u ratu van svoje teritorije upravo tokom agresije na SR Jugoslaviju. Nemački avioni 1999. bombarduju Beograd, ubijaju civile u Varvarinu, a vojna revija "Bundesver 2000" piše:
- Već smo jednom uspeli da Jugoslaviju učinimo poslušnom: 6. aprila 1941. Mi smo u blickrigu protiv Jugoslavije razorili deo Beograda u poduhvatu "Sud kažnjava". Mi smo to pokazali već dva puta u ovom veku. Junaštvo je opet danas, kao pre 50 godina, vrlina naših vojnika. Mi smo ponovo tu.
Novinar "Cajta" Mihael Tuman, analizirajući pisanje nemačke štampe devedesetih, ukazuje da je poređenje s nacistima bio obrazac čitave koncepcije osobina koje su pripisivane Srbima.
- Šta sve ne čitamo: Srbi kao "pljačkaški narod, koji voli da vlada", kao "potomci Džingis-kana", "učenici Sadama Huseina" ili "etno-fundamentalisti". Karikaturisti crtaju Srbe kao svinje koje se valjaju, mutirane bikove, krvoločne vukove, zmije s dva jezika, strvodere, gladne hijene i pitbulove. Zapad, dakle, nije imao veze s ljudima, već s monstrumima - konstatovao je Tuman.
POZNATI novinar Piter Brok je još 1994. godine uočio da su mediji u balkanskom sukobu zatajili jer su "postali jedna od zaraćenih strana, koja se čak nije ni prikazivala kao neutralna" .
- Srbi su u jednoj od najvećih klevetničkih kampanja savremenog medijskog doba bili ocrnjeni kao zveri, varvari, silovatelji, psihopate, komunisti, fašisti i nacisti - upozoravala je 1995. godine britanska novinarka Džoan Filips.
Nasuprot njoj Dan Rater iz moćne američke kuće CBS u govoru u Nacionalnom pres klubu u Vašingtonu 1999. je objasnio zašto je dužnost američkih novinara da podržavaju i napade na srpske civilne ciljeve, kao što je elektrodistributivni sistem.
- Ja sam američki izveštač. Da, ja sam izveštač i hoću da budem pouzdan. Hoću da budem pravičan. Ali ja sam Amerikanac. I zato kad piloti Sjedinjenih Država u avionima Sjedinjenih Država isključe struju, za mene smo to učinili "mi". Ja ću se boriti za našu pobedu. Za pobedu u ratu, kao i većina evro-američkih medija - izrekao je Rater, posle čega je nagrađen burnim aplauzom.
Bil O'Rajli, komentator Foks njuz čenela, poručio je Srbima:
- Slušajte vi momci, vi se morate skloniti, mi sad dolazimo i mi ćemo sravniti vašu zemlju, čitava infrastruktira odlazi! Ja bih se opredelio za uništavanje njihove infrastrukture, totalno uništavanje. Svaki cilj je okej!
PRIČA o "zlim Srbima" je prihvaćena u Sjedinjenim Američkim Državama uz pomoć agencije "Ruder i Fin" koju je prvo plaćala hrvatska, zatim muslimansko-bosanska vlada, a kasnije i albanski lobi. Antisrpska propaganda se pojačava naročito kada je agencija, po izjavi njenog vlasnika Džejmsa Harfa, uspela da pridobije jevrejski lobi. On ističe da je posle toga u javnom mnjenju Srbe poistovetio s nacistima, što je bio uslov da im se pripišu sve krivice. Zato pred bombardovanje SR Jugoslavije, predsednik SAD Bil Klinton bez imalo uvijanja i stida izjavljuje: "Ne, Srbi nisu izazvali samo Prvi svetski rat, ne, bez njih ne bi bilo ni Holokausta". On je govorio da je "Srbija srce evropskog mraka" i da će to skupo platiti, dok je Vesli Klark, tada komadant NATO za Evropu, precizirao da Srbiju "treba pretvoriti u prah i pepeo".
BRITANSKI premijer Toni Bler je bio jedan od najvećih zagovornika bombardovanja Srbije 1999, a to je pravdao rečima da to "nije samo vojni sukob već borba između dobra i zla, između civilizacije i varvarstva". Britanski premijer Džon Mejdžor je, možda i ne znajući, iskoristio identičnu frazu koju je često koristio Adolf Hitler za opis srpskog naroda: "Srbi - banda zaverenika".
Stogodišnjica Velikog rata i mnoge knjige u kojima su revizijom istorije Srbi proglašeni negativcima retroaktivno, čak i kad su bili na strani saveznika.
- Kad je reč o Srbima i Srbiji, nikad ništa nije završeno - konstatuje dr Vuković. - To pokazuje poplava naknadno napisanih publikacija o jugoslovenskoj krizi. One su uglavnom nastavile zamagljivanje i iskrivljavanje njenih uzroka i posledica. Reč je o nastavku ugrađivanja propagandnih paradigmi korišćenih tokom jugoslovenske krize u norme međunarodnog prava i nauku.
FALSIFIKAT POVOD ZA RAT
FALSIFIKOVANI izveštaj s terena u Račku bio je povod za direktnu vojnu agresiju NATO na Srbiju. Finski patolog Helena Ranta, čiji je autoritet 1999. iskorišćen da se stvori slučaj navodnog masakra albanskih civila u Račku, već 2000. je javno priznala da je lagala, pod pritiskom Amerikanca Vilijama Vokera, u ulozi šefa Misije OEBS.
- Svesna sam toga da je cela scena bila nameštena. Račak je bio uporište OVK, ubijeni su pripadnici OVK. Ja sam još tada dobila obaveštenje da je tamo ubijeno više srpskih vojnika - priznala je Ranta, ali kasno.