Kneginjina aukcija za bolnicu

12. 08. 2017. u 19:48

Zdanje koje svedoči o braku kneza Mihaila Obrenovića i kneginje Julije Hunjadi nije dvor, već Prva varoška bolnica. Kneževski par živeo je u dva dvora, ali oba su srušena

Кнегињина аукција за болницу

Knez Mihailo Obrenović, Kneginja Julija Hunjadi

KUĆE beogradske u kojima se odvijala javna i tajna ljubavna istorija prestonice Srba - zaista postoje. I danas. One su pretrajale u lomovratnoj sudbini grada.

Znamenite kuće su ona istorija koja se može dodirnuti. Neka lepša i velelepnija zdanja, čak značajnija za prestoni profil, nisu namerno opisana. Ustupila su mesto istoriji koja ostavlja trag na dlanu.

Zdanje koje svedoči o braku kneza Mihaila Obrenovića i kneginje Julije Hunjadi nije dvor. Vladarski par kneževine Srbije živeo je u dva dvora, ali oba su srušena. Od starijeg je ostao samo amam u kome se sada, sablazno, nalazi restoran, preko puta Vaznesenske crkve, a drugi je bio na mestu gde je Novi dvor, u Ulici kralja Milana. Kameni trag kneževskog braka nalazimo u jednoj zgradi sasvim drugačijoj od dvora, u kojem bismo ga najpre očekivali - u bolnici.

Zajedničkim snagama knez i kneginja su izgradili Prvu varošku bolnicu. Pre nego što je bolnica zakrovljena, bolesnici su smeštani po privatnim kućama. Njih dvoje, rešeni da Srbiju uzdignu u red civilizovanih zemalja, poduhvatili su se zamašnog posla u državi siromašne blagajne.

KNEZ je 1861. godine kupio plac od Đorđa Cenića, ministra pravde, ustavopisca i zakonorevnitelja koji je ukinuo kaznu batinanjem. Dobrotvor Ilija Milosavljević Kolarac takođe je dokupio deo placa. Knez je ustupio i deo građevinskog materijala namenjenog za letnjikovac u Smederevu. Novac se sporo prikupljao. Kneginja Julija je pomogla u osnivanju Odbora beogradskih žena i 1865. u hotelu "Srpska kruna" organizovala dobrotvornu aukciju. Na kneginjin poziv beogradski svet je nagrnuo. Na aukciju su doneti vredni i bezvredni predmeti, kao što su zlatni nakit, balske haljine od srme, bojne i srebrne sablje, ali i knjige "Robinson Kruso", kotarica suvih šljiva, kutija duvana, ručno izrađen kavez za ptice. Sve u svemu, da nije bilo kneginje, ne bi bilo ni masovne aukcije u kojoj su učestvovali svi slojevi društva i svi uzrasti. Narod je hteo da dobije prvu bolnicu. Aukcija je bila uspešna. Sakupljeno je 1.677 dukata, 30 groša čaršijskih i 30 para. Dovoljno da se iste godine počne podizanje zgrade iz temelja.

ARHITEKTA Jovan Frencl umro je dok se njegovo delo gradilo. Uzor mu je bila Jevrejska bolnica u Berlinu, s tim što je beogradska bila modernija iznutra.

Koji su tonovi sistema arhitekture Varoške bolnice stavljeni u funkciiju lečenja?

Na prvom mestu bila je ventilacija. U to vreme se nije znalo za postojanje mikroorganizama, ali se naslućivalo da nečeg nevidljivog u vazduhu ima, te bi vazduh za bolesnike morao biti što čistiji. Stoga su primenjena četiri metoda profesora Bema.

1. Delimično provetravanje - gornji prozor se otvara nagibno.

2. Ventilacija cevima u ragastovu - spoljni vazduh kroz cev ulazi u ragastov, između duplih, zatvorenih prozora. Zbog tih cevi u ragastovu bolnički prozori su otvarani ka spolja.

3. Ventilacija cevima u zidu - cevi čist spoljni vazduh sprovode na dve strane: do ventilacionih otvora blizu plafona i do istih takvih rešetkastih otvora blizu poda. Čak su postojale vetrokazne strelice od metala koje su pokazivale pravac kretanja vazduha. Bolničari su morali da kontrolišu položaj strelica. Ako je strelica usmerena ka spolja, to je znak za otvaranje prozora jer u cevi ne stiže spoljni čist vazduh, već je pritisak iznutra veći. Soba je morala biti provetrena u svakom trenutku, ali tako da se pacijenti ne prehlade i ne izlože opasnoj promaji.

4. Podno grejanje - smatralo se da je podno grejanje daleko zdravije od kaljevih peći koje dime i zagađuju bolnički vazduh.

Sva ova četiri sistema ventilacije i grejanja bila su poslednja reč medicine. I bila su skupa.

BOLNICA je imala još jednu novu tehnologiju - tekuću vodu. Prirodnim padom je stizala do bolničke zgrade, gde je parna mašina od šest konjskih snaga pela u potkrovlje. Tu se tankovala u velikom kazanu. A odatle je koristila silu zemljine teže da se cevima spušta do spratnih kupatila i kuhinje. Bolnica je bila jedina zgrada u to doba u Beogradu koja je imala tekuću vodu. Nije je imao ni dvor.

Tekuća voda jeste bila novina, ali ledarnica - to je bilo čudo! Ledarnica se nalazila ispod glavnog stepeništa. Led je bio važan medikament. Praktikovalo se kupanje u ledu, ledene obloge, trljanje ledom, pa čak i pilule od leda koje su se sisale da bi snizile temperaturu bolesnika! Ledarnica Varoške bolnice skladištila je 60.000 oka leda, a oka je težila 1,28 kilograma!

Varoška bolnica bila je ustanova naprednih metoda i potpuno novog izgleda. Krasio ju je gotski toranj sa satom, recimo, i gotski lukovi, bila je "ponemčena", kao i kneginja, govorilo se. Takvu bolnicu je hteo kneževski par Srbije. Jer, oni su hteli Srbiju koja je žurila da izađe iz turskih čakšira i u trku se domogne Evrope (barem je to bila kneževa želja, o kneginji kasnije.)

A KAKO je u medicini Srbija držala korak sa Evropom. Već 1871. je dr Vladan Đorđević pri operacijama koristio Listerove metode antisepse. Engleski lekar ih je uveo u hirurgiju šest godina ranije. Listerove metode podrazumevale su: pranje ruku pre operacije rastvorom karbolne kiseline, pripremu operativnog polja i dezinfekciju instrumenata i hirurškog konca. Bolnica je nabavila aparat za sterilizaciju iste godine kada ga je izmislio Ernst Bergman. Samo dve godine posle Rentgenovog otkrića, 1895, u Beograd je stigao prvi rendgen.

Varoška bolnica je otvorena 1. maja 1868. godine, dakle, sedam godina pošto je knez kupio njen plac. Svetlo okrečena ličila je na veliki liciderski kolač. Bila je ponos Beograda.

Na otvaranju, međutim, pored kneza nije stajala kneginja. Šta se dogodilo? Dok se bolnica zidala odnosi između kneza i kneginje su se poremetili.


ZDRAVLjE ISPRED KULTURE


PODIZANjE Narodnog pozorišta koštalo je 12.000 dukata, a zgrada Prve varoške bolnice skoro duplo više: 21.000! Zašto toliko više kada nije i duplo veća, pitali su se mnogi u ondašnjem Beogradu? Odgovor su znali samo upućeni. Tajna je bila u zahtevima medicine. Morali su biti primenjeni napredni sistemi brige o bolesnicima. Arhitektonska struka je stavljena u funkciju zdravlja, tačnije, ondašnjih shvatanja o zdravlju.


SUTRA: KLOPKA ZA MELANHOLIČNOG KNEZA


Knjiga "Vodič kroz ljubavnu istoriju Beograda" može da se naruči putem telefona 011 71 55 080, ili preko mejl adrese: klub @ laguna.rs

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije