Alarm zbog policije na Kosovu

Mirko Radonjić / Života Ivanović

14. 04. 2018. u 19:40

Deset i po godina pre Rambujea, za Amerikance je prisustvo srpske policije na Kosovu bilo sporno. Slobodan Milošević postaje omiljeni (anti)junak izveštaja Centralne obaveštajne agencije

Аларм због полиције на Косову

Oči obaveštajaca su bile usmerene ka Slobodanu Miloševiću

TRVENjA između Srbije i njenih pokrajina još više će porasti tokom naredna dva meseca, u kojima će Narodna skupština izraditi nacrt amandmana na postojeći republički Ustav, piše u dokumentu CIA od 2. avgusta 1988.

Poslednjeg dana tog meseca, američki obaveštajci izveštavaju o "etničkim napetostima na Kosovu", mada se deo dokumenta odnosi i na situaciju u Makedoniji:

"Trvenja između Albanaca i Srba na jugu Jugoslavije izazivaju sve veće nemire, koji se verovatno mogu smiriti samo represijom. Oko 200 Albanaca u Makedoniji sukobilo se sa snagama policije u ponedeljak, posle demonstracija bez presedana, na kojima se isticao zahtev da se albanski jezik uvede u škole u Makedoniji...

Srbi i Albanci veruju da su njihova osnovna prava sve više ugrožena, i verovatno će pojačati proteste narednih meseci. Beograd bi mogao uputiti nove jedinice savezne policije u pokušaju da uguši albanske demonstracije, ukoliko se budu raširile po Kosovu. Vlada bi mogla preduzeti oštre mere i prema Srbima na Kosovu i možda pohapsiti određene srpske aktiviste."

OČI su i dalje uprte u Kosovo, a Slobodan Milošević počinje da postaje omiljeni (anti)junak izveštaja američke Centralne obaveštajne agencije. Ponašanje Srbije 10. septembra karekteriše se i kao bestidno:

"U jučerašnjem saopštenju se ističe da je neodređen broj srpskih policajaca upućen u jedan grad na Kosovu da bi zaštitili lokalne Srbe, koje navodno ugrožava albanska većina u pokrajini. Iako se ova akcija široko obrazlaže i opravdava nedavnim partijskim odlukama, u saopštenju se izričito ne tvrdi da su centralni organi vlasti saglasni sa rasporedom ovih snaga, ili da su za to dali saglasnost nadležni organi Kosova.

Srbija je ove nedelje, takođe, odvažno i bestidno prkosila saveznim organima u Beogradu, pružajući podršku pravu Srba na Kosovu da nastave da organizuju masovne demonstracije širom Jugoslavije. Ubrzo posle toga, organizacioni komitet Srba sa Kosova saopštio je planove da organizuje demonstracije sledeće subote u Bosni, uprkos protivljenju bosanskih organa vlasti.

STRAH OD SRPSKE DOMINACIJE "LIDER srpske komunističke partije Slobodan Milošević izaziva najoštrije političke i etničke napetosti, kakve već godinama nisu viđene, svojim zahtevima da obnovi srpsku kontrolu nad autonomnim pokrajinama Vojvodinom i Kosovom, i da zbaci najveći deo rukovodstva pre ili na partijskom plenumu zakazanom za 17. oktobar", piše u dokumentu sa sastanka američke Zajedničke vojne komisije. "Ako Miloševićev prodor za osvajanje moći ne bude stavljen pod kontrolu, njegova kampanja bi mogla dovesti do zamene sadašnjeg kolektivnog rukovodstva u kojem postoji ravnoteža između predstavnika republika, rukovodstvom u kojem bi Srbi stekli dominaciju nad Jugoslavijom, a Milošević sebe postavio kao nadmoćnu i najistaknutiju figuru. To bi moglo izazvati nasilje i snažne reakcije najpre etničkih Albanaca na Kosovu, a zatim i otpora u drugim republikama, te bi možda moglo biti i zahteva da vojska interveniše i održava red i mir. Vojska u kojoj Srbi dominiraju dosad je uglavnom ćutala, iako bi mogla, po našem mišljenju, prihvatiti Miloševića, ako većina drugih republika pristane i prihvati njegove ciljeve."

BOSANSKI funkcioneri su pojačali napade na šefa srpske partije Miloševića i javno prete da će uhapsiti svakog Srbina koji pokuša da demonstrira. Sarajevo pokušava da izgradi opoziciju i organizuje otpor Miloševiću u ključnim lokalnim partijskim komitetima verovatno da bi podržali ofanzivu protiv njega.

Odlazak srpske policije na Kosovo mogao bi se pokazati kao jedna od najspornijih potencijalno eksplozivnih akcija u Jugoslaviji od smrti predsednika Tita 1980. godine. Ukoliko je ova akcija, kako se čini, preduzeta jednostrano, ona bi suočila slabo jugoslovensko rukovodstvo sa ključnim ispitom njegovog autoriteta. Savezni i kosovski organi vlasti će možda pokušati da spreče raspoređivanje snaga srpske policije - bilo političkim pritiskom ako ne silom - ili će bar budno nadzirati kretanje ovih jedinica na samom terenu.

AKO ova policijska jedinica bude prevelika, ili deluje grubo i nasilno, mogla bi izazvati širenje već ozbiljne postojeće međuetničke zategnutosti i isprovocirati albansko nasilje. Sledećeg vikenda moglo bi doći do nasilja i u Bosni.

Politički, raspoređivanje ovih snaga moglo bi dalje učvrstiti suprotstavljanje republika Miloševiću u njegovom sve agresivnijem nastojanju da uspostavi veću kontrolu nad Kosovom. Verovatno će se ubrzo razviti velika politička konfrontacija oko njegove taktike, a mogla bi se, možda, pojaviti već na plenumu CK jugoslovenske partije, na kojem će na dnevnom redu biti stabilnost u zemlji i koji treba da se održi krajem ovog meseca."

Deset i po godina pre Rambujea, za Amerikance je prisustvo srpske policije na Kosovu, dakle, bilo sporno.

SLEDI "epizoda Vojvodina", propraćena u depeši od 7. oktobra 1988. Čini se da je odlučnost aktera tzv. jogurt revolucije iznenadila obaveštajce iz SAD, jer oni pad vlasti u Novom Sadu nisu najavili.

"U ofanzivi bez presedana juče je primorano da podnese ostavku celokupno partijsko rukovodstvo srpske pokrajine Vojvodine - ključni protivnik vođe srpske partije Slobodana Miloševića... Ostavke vojvođanskih rukovodilaca predstavljaju najdramatičniju Miloševićevu pobedu u njegovoj sveopštoj kampanji da obezbedi Srbiji veću kontrolu nad pokrajinama, i savezni rukovodioci će možda prihvatiti ovu akciju kako bi smirili Miloševića i doveli do okončanja srpske demonstracije. Milošević će sada verovatno popuniti rukovodstvo Vojvodine svojim pristalicama. Njegov naredni korak verovatno će biti rušenje uglavnom albanskog rukovodstva u pokrajini Kosovo - što će biti čin koji bi mogao izazvati etničko nasilje i intervenciju policije..."

POSLE jogurt revolucije sledi izveštaj o crnogorskoj Žutoj gredi, 8. oktobra 1988. godine. Sada se strahuje i od Miloševićevog pohoda na Bosnu i Makedoniju:

"Juče su rukovodioci Republike Crne Gore sazvali hitnu sednicu republičkog Centralnog komiteta, na kojoj će se raspravljati o zahtevima oko 10.000 prosrpskih demonstranata da podnesu ostavke. Ovi demonstranti stavljaju do znanja da na vlasti mogu ostati samo neki od rukovodilaca - pre svih oni koji podržavaju srpskog partijskog vođu Miloševića...

Ofanziva protiv crnogorskih rukovodilaca je prvi ozbiljan Miloševićev upad u područje izvan Republike Srbije, i još jedan kritički ispit njegove snage. Neki ili svi crnogorski rukovodioci koji su protiv Miloševića verovatno će biti srušeni pod prosrpskim pritiskom ili će sami podneti ostavke.

UKOLIKO oni to učine, Milošević će verovatno svoju pažnju okrenuti prema makedonskom i bosanskom rukovodstvu pre sastanka jugoslovenskog partijskog Centralnog komiteta zakazanog za 17. oktobar. I u ovim republikama mogla bi se ustoličiti nova prosrpska rukovodstva i tako bi u zemlji bio uspostavljen režim u kojem bi dominirali Srbija i Milošević."

U rezimeu Obaveštajnog direktorata CIA od 11. oktobra 1988. sa sastanka Zajedničke vojne komisije konstatuju se "uslovi najozbiljnijih pretnji stabilnosti Jugoslavije poslednjih decenija, u prvom redu kao posledica ofanzive srpskog lidera Miloševića radi osvajanja i uspostavljanja političke hegemonije, kao i zbog rasprostranjenih radničkih nemira širom zemlje".

SUTRA: AMERIKANCI OŽIVLjAVAJU LENjINOVU DOKTRINU

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije