FELJTON - UNIŠTENJE SREDNJE KLASE NA ZAPADU: Nastupila su zlatna vremena za globalne oligarhe

SVE su brojnija mišljenja da su svi bankari, na ovaj ili onaj način, kupljeni od strane globalnih oligarha.

Foto Arhiva

Demokratija, kakvu znamo i zamišljamo, odavno je ustuknula pred tzv. oligarhijskim socijalizmom. Oligarsi su uspjeli da socijalizuju sve gubitke kada se, početkom Svjetske ekonomske krize iz 2008. godine, raspao sistem njihovog kockanja galaktičkih razmjera. Umjesto da tada budu kažnjeni, oni su nagrađeni podržavljenjem njihovih gubitaka. Svijet je, tada, u izboru da li da spase realnu ekonomiju ili banke, odlučio da to bude bankarski sistem, žrtvujući svijet stvarne ekonomije.

S druge strane, oligarsi su privatizovali sve moguće dobitke iz igre sa novim pravilima. Centralne banke su vodile politiku jeftinog novca, zadržavajući kamatnu stopu oko nule gotovo punu deceniju. Tako su nastupila zlatna vremena za tu klasu. Novac je bio tako jeftin, a oni tako značajni za opstanak zajednice, da su mogli da sve druge tjeraju da štede, kako bi sami gomilali novac i dionice, sa kojima su se poigravali dok su im se profiti kretali prema stratosferi. Politikom "nulte kamatne stope" uništena je srednja klasa svuda na Zapadu, zavladali su bijeda i nezabilježen stepen društvene nejednakosti, a sami "birači" i "poreski obveznici" postali beznačajni u mjeri koju ne pamti savremena demokratija. I sve ovo, ne samo da se prihvata i prećutkuje nego se, ponovo i ponovo, nastavlja.

OVAJ proces je, stoga, nemoguće objasniti samo glupošću neposrednih aktera. Iza ovako krupnih promašaja mora da postoji čvrsta namjera. Ovo je tektonski poremećaj savremene civilizacije. Koristeći ezopovsku priču, moglo bi se reći da se svijet zapadne demokratije pretvara u izokrenuti zoološki vrt. Centralni bankari su postavljeni da bi kontrolisali pohlepu i pljačkaške nagone bankstera, kao zbirnog imena za sve oligarhe iz branše novca. Oni su imali zadatak da ih paze i hrane, ali u ograničenom prostoru njihovih kaveza, kako bi običan narod mogao da živi mirno. Međutim, oni su ih pustili na slobodu, a sve ostale satjerali u kaveze, tvrdeći da je to jedini način da se preživi. Uz to, stalno su pričali o teškim i bolnim reformama, tvrdeći kako narod mora da se strpi i pošteno raspodijeli sve skučeniji prostor između rešetaka. I, da bi zlo bilo kompletirano, mnogi su im povjerovali, a gotovo svi se pomirili sa ovom kolosalnom laži...

Savremeno tržište se procjenjuje na, minimum 650 biliona (hiljada milijardi) US dolara, što predstavlja preko osam puta veći iznos od ukupnog svjetskog BDP-a. Ova se suma raspodjeljuje samo na malobrojne oligarhe i njihove velike banke. Po izvještaju američke kancelarije za kontrolu valuta (OCC), u trećem kvartalu 2015. godine prve četiri banke po veličini - "JP Morgan", "Sitibank", "Goldman Saks" i "Banka Amerike" - imale su derivata u vrijednosti 174 biliona dolara. To je oko 35 puta više od vrijednosti svih njihovih depozita i oko sto puta više od vrijednosti njihovog kapitala.

POJEDINAČNO, prvo mjesto, sa 60 biliona dolara vrijednim derivatima (finansijskim ugovorima koji glase na toliku vrijednost) drži njemačka Dojče banka, prenoseći prognoze o posljedicama eventualnog sloma ovog džina na staklenim nogama. Derivati su doveli do kraha svjetskih finansija 2008. iako su bili na iznosu od tek jedne desetine današnjeg.

Njihova osnovna karateristika (pored kancerogenog uticaja na zdravu ekonomiju) jeste da konačno razdvajaju finansijske veze i bivaju vođeni silama koje je teško utvrditi i kontrolisati. Ni tada, a posebno danas, kod derivata nije moguće utvrditi izvor i razlog prodaje vrijednosnog papira. Kreditni instrumenti, kao što su ugovori o hipotekama, akcije, bankarski krediti i državne obveznice, "pakuju" se u jedan ugovor, a prihod koji se od njih očekuje, tj. cijena koja se za njih plaća, nemaju nikakva racionalna očekivanja, već prije svega liče na opkladu. Ipak, najopasnije je što derivati brišu svaku vezu između fizičke realnosti i finansijskih obaveza. Usljed toga, oni mogu da imaju užasavajuće i neželjene posljedice i za dužnika i za zajmodavca.

Paralelni finansijski univerzum derivata, u kojem finansijske obaveze proizlaze iz onoga što je proizvoljno napisano, koliko god bio suprotan pravoj ekonomiji, sa njom se stapa u neraskidivu cjelinu. On se ponaša kao pravi, kao postojeći novac i rado preuzima njegovu ulogu.

SADA možemo razumijeti zašto se neke hartije od vrijednosti kupuju i kada daju negativne prinose, poput državnih obveznica Amerike i Njemačke. U miješenju mase od koje se derivati prave, treba imati i ozbiljnih vrijednosnica koje, poput soli u brašnu, daju ukus, odnosno privid ozbiljnosti.

Da je tako, dokazuje nedavna isplata američkog FED-a velikim bankama koje svoja sredstva, na ime obavezne rezerve, drže na njegovim računima. Kamata se obračunava po stopi od 0,5 odsto, što je stvorilo ukupnu obavezu FED-a od 6,9 milijardi dolara.

Tako je "Goldman Saks" "počašćen" sa 900 miliona dolara a, kao posebna zanimljivost, ističe se da su dvije strane banke (Dojče banka i "Mizuho finansijska grupa") prihodovale preko tri milijarde dolara. Za Dojče banku je, dakle, stvoren savršen svijet. Mario Dragi joj poklanja novac koji ona troši preko bare, a za nepotrošeni iznos joj Dženet Jelen, prva dama FED-a, isplati kamatu.

KONAČNO, da li se može očekivati da ovaj balon prepun derivata, kao kod prethodnih finansijskih kriza, neočekivano pukne i dovede do kolapsa? Veoma su male mogućnosti da se to desi u dramatičnoj formi kao 2008. godine. Iz prostog razloga što se radi o jednom te istom ekonomskom procesu koji dobija na veličini, ali koji je već izgradio amortizacione mehanizme. Sve ove banke su odavno prevelike da bi propale, a za njihov opstanak je odavno aktiviran sistem "bolnih reformi" i "štednje". Drugim riječima, jedino što se može očekivati kao posljedica aktuelnih finansijskih dešavanja, jeste proširenje ograda zoološkog vrta i dalje smanjenje svih kaveza u kojima će biti smješteni nedužni posjetioci.

Vrhunski finansijski mešetari, oni koji su kreatori globalnih prevara i pljačke miliona, pored pohlepe, karakterišu se i prezirom prema običnim ljudima. U njihovom žargonu se upotrebljavaju izrazi: stoka - koju treba naučiti pameti; ovce - koje treba ošišati; koža - koju treba nekome odrati i krv - koje se treba napiti. Stoga je podsjećanje na Ezopa bilo iznuđeno. n (1. 4. 2016).

SUTRA: Laki novac i ratovi valuta

Preporučujemo

Feljton

0 0

FELjTON - GLOBALNI FINANSIJSKI ZOO-VRT: Evropski novac se uliva u američki finansijski sistem

14. 07. 2021. u 18:00

Feljton

0 8

FELjTON - KOLAPS POLITIKE LAKOG NOVCA: Američka vlada funkcioniše na stalnom zaduživanju

13. 07. 2021. u 18:00

Feljton

0 12

FELjTON - DOLAR NEPRIJATELj BROJ JEDAN: Kako je američka valuta izvršila odlučujući napad na SAD

12. 07. 2021. u 18:00

Feljton

0 0

FELjTON - OTADžBINA SE BRANILA HEROJSTVOM: Mirnodopske i ratne rezerve bile su na raspolaganju vojsci

11. 07. 2021. u 18:00

Feljton

1 2

FELjTON - TUŽBA SAVEZNE VLADE HAŠKOM SUDU: Na više od tri stotine stranica zabeleženo je šta je NATO uradio našoj zemlji

10. 07. 2021. u 18:00

Feljton

0 2

FELjTON - ZAPAMTITI NATO AGRESIJU: Bombardovanje je trebalo da bude 1998. godine, što je privremeno sprečeno sporazumom Miloševića i Holbruka

09. 07. 2021. u 18:00

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije