Feljton

FELJTON - JUNACI RATNE HIRURGIJE: Ranjenici su posle oporavka uključivani u svoje ratne jedinice

Dr Slavko Đ. Ždrale

24. 01. 2022. u 18:00

NA ratištu, u našoj blizini borbena dejstva ne prestaju. Opet se začu prodorna sirena sanitetskih kola 4. februara 1993. godine.

ФЕЉТОН - ЈУНАЦИ РАТНЕ ХИРУРГИЈЕ: Рањеници су после опоравка укључивани у своје ратне јединице

Po ustaljenom postupku, svi krećemo prema ulazu hirurške ambulante, gdje se zaustavljaju sanitetska kola. Na nosilima ranjenik, blijed i bolnog izraza lica. Iznose ga u ambulantu. Registrujem veći broj rupa na uniformi u predjelu nogu i prednje strane grudnog koša. Uradimo rentgen snimak grudnog koša, koji pokazuje prisustvo metalnog stranog tijela u projekciji srca i znake prisustva krvi u lijevom prsištu. Oslobađamo ranjenika uniforme, kome još ne znamo ime.

Formiramo venski put, krećem sa nadoknadom tečnosti. Odlučujem se za drenažu lijeve strane grudnog koša. Dobijem više od litar svježe krvi u drenažnu bocu. Pripremamo transfuziju krvi i pratimo vitalne parametre. Pored svega urađenog, ne dobijamo željeni odgovor. Pritisak pada, i dalje je ubrzan rad srca, uz aritmiju. Bljedilo je sve izraženije, a povrijeđeni je konfuzan.

Na drenu i dalje krvavi sadržaj, što ukazuje da je postojeće loše stanje posljedica iskrvavljenosti. Prva doza ordinirane krvi ističe, povrijeđeni je i dalje konfuzan.

Odlučujem se za hitnu operaciju, odnosno otvaranje lijeve strane grudnoga koša. Ekipa se hitro priprema i nakon uvođenja u opštu anesteziju i pripreme operativnog polja, otvara se lijeva strana grudnog koša. U lijevom prsištu veća količina krvi, jedan dio srednjeg dijala pluća znatno oštećen, krvari.

POHVALE PROFESORA RADOVANOVIĆA

TRI godine nakon rata dolazi Dobro Skakavac da mi prenese razgovor koji je vodio sa poznatim evropskim kardiohirurgom prof. dr Ninoslavom Radovanovićem, vođen u bolnici u Sremskoj Kamenici. Dobro je imao potrebu da provjeri svoje zdravstveno stanje i uspio je da zakaže prijem i pregled. Na zakazanom pregledu uz priloženu medicinsku dokumentaciju i kazivanje gdje je liječen, profesor je napravio uvid u otpusna pisma, uradio određene testove i pregled. Iz svega spoznatog kaže mi da je operativni zahvat urađen na najbolji način i zahvaljujući toj operaciji nema nikakvih zdravstvenih posljedica. Sposoban sam obavljati sva fizička naprezanja kako na poslu tako i u sportu. Zahvalio sam se profesoru i prilikom polaska, profesor Radovanović je zastao i rekao: "Dobro, kad se vratiš kući, javi se ekipi koja je radila ovaj operativni zahvat i prenesi im moje čestitke i pozdrav." U tom trenutku pred Dobrom nisam mogao da ne iskažem svoje zadovoljstvo i da budem ponosan na sve nas koji smo učestvovali u liječenju ovog povrijeđenog.

Dobro je danas pripadnik MUP-a Republike Srpske, aktivan sportski radnik i otac troje djece.

NAKON zaustavljanja krvarenja na plućima, napravi se detaljan uvid na srčanoj kesi. Sa dr Ratomirom Golijaninom dogovaramo kako nastaviti dalje operativni zahvat. Više prema lijevo, nađem razderotinu srčane kese, veličine preko jedan centimetar. Tek sad dolazim u dilemu, misli jedna drugu stižu. Da li je povrijeđen srčani mišić, odnosno komore, i da li krv izlazi iz srčane šupljine. Dok misli nadiru, kroz otvor na srčanoj kesi primijetim da se geler, koji je napravio povredu, kreće istovremeno sa radom srca.

Krvarenje je pod kontrolom. Dobijam samopouzdanje. Računam da krv, koja je bila prisustna u prsištu, nije bila iz srčane šupljine, nego iz pluća i interkostalnih arterija.

Proširim otvor na srčanoj kesi da mogu lakše pratiti mjesto po- vrede i sam geler.

Uviđam da nema krvarenja pored gelera, što mi daje ohrabrenje da geler nije probio srčani mišić. Srce radi ubrzano i teško je bilo šta raditi na njemu. Moram odlučiti šta da uradim sa gelerom.

ANESTEZIOLOG dr Mirjana Mira Gradina drži pod kontrolom vitalne funkcije i svi očekuju šta ću ja da uradim. Sa dr Ratkom se dogovaram da izvadimo postojeći geler, a od instrumentarke tražim da pripremi šavove, kako bi zatvorio ranu na srčanom mišiću. Upoznajem dr Mirjanu, anesteziologa, i sve članove ekipe sa svojom namjerom. I tek tad me obuzima strah kako ću to da uradim. Srčani rad bolesnika je preko sto otkucaja. Kako prići geleru i uhvatitit ga instrumentom, a potom izvaditi. Dah mi staje, srčana radnja i dalje ubrzana. Ali, moram nešto učiniti. Krećem instrumentom prema geleru, uspijevam da ga uhvatim i izvadim. Ne pojavljuje se krvoliptanje, što znači da geler nije ušao u komoru srca. Sve se to desilo u dijeliću sekunde. Napetost popušta, svi smo odahnuli.

Sada je neophodno na mjestu povrede površinski staviti najmanje dva šava. Srčana radnja i dalje ubrzana. Ponovo se treba koncentristati, kako bi se postavili šavovi na srčanom mišiću. Ipak je sad lakše i uspijevam da površinski stavim dva šava i zatvorim povredu. Srčana radnja se odvija bez smetnji. Svi smo tada malo zastali da prikupimo snage za nastavak operacije. Potom zbrinem otvor na perikardu kao i oštećeni dio pluća.

Kako se operativni zahvat privodi kraju, tako se opšte stanje povrijeđenog popravlja.

Zatvorili smo mu grudni koš. EKG pokazuje pravilan rad srca i svi smo okrenuti prema dr Mirjani anesteziologu. Čekamo da probudi pacijenta. Povrijeđeni se konačno budi.

Saznajemo da se zove Dobro Skakavac i da je 1992. godine bio teško ranjen. Na naše pitanje kako je, odgovara jedva čujnim glasom da osjeća veliku bol. Smiještamo ga u krevet intenzivne njege, uz stalno praćenje vitalnih pokazatelja i davanje ordinirane terapije.

POSTOPERATIVNI tok je protekao uredno i sa 25. februarom 1993. godine povrijeđeni se otpušta na kućno liječenje. Nakon oporavka uključuje se ponovo u svoju ratnu jedinicu.

Nakon ovog operativnog zahvata, svi koji smo učestvovali u ovoj operaciji sjedamo da se odmorimo i sa velikim zadovoljstvom konstatujemo kako se ova operacija uspješno završila. Na neki način, ona je bila kruna jednog perioda od osam mjeseci postojanja hirurgije u Kasindolu. Pored svih operativnih zahvata koje smo do sada uradili, a to je najvećim dijelom ratna hirurgija, tj. saniranje eksplozivnih i ustrelnih rana i prostrelnih rana cijeloga tijela, povreda mekih tkiva, krvnih sudova, nerava, kostiju, crijeva, pluća, glave, mokraćne bešike i bubrega. Od mirnodopske patologije, zbrinjavali smo: kile, žučne kese, tumore debelog crijeva, ulkus duodenuma. Rješavamo ginekološko-akušersku patologiju, iako nemamo ginekologa, carski rez, vanmaterične trudnoće i drugo. Sagledavajući sve što smo uradili, dolazim do zaključka da je to izuzetno veliki dijapazon operativnih zahvata i da su gotovo svi kod nas završili uspješno liječenje. Mali broj je bio onih koje smo poslali na dalje liječenje, a naš jedini oslonac bila je Bolnica Koran. Većinom su to bile povrede glave i očiju.

U prijepodnevnim časovima 26. februara 1993. godine, primam jednu gospođu iz Francuske, kaže da je predstavnik humanitarne organizacije "Solanž". U razgovoru želi da dobije informacije u kakvim uslovima mi radimo, koliko ima povrijeđenih, šta nam sve nedostaje. Dok razgovaramo, tišinu narušava prodoran jauk sirena sanitetskih kola. Gospođa sa pratiocem se vidno prestraši.

SUTRA: Snajperisti pucaju na decu

20. 01. 2022. u 18:00

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

24. 11. 2024. u 18:59

PUTINOV NOVI SAVEZNIK? Ko je potencijalni rumunski predsednik - NATO raketni štit naziva SRAMOTOM, divi se Mađarskoj

Svet

0 0

PUTINOV NOVI SAVEZNIK? Ko je potencijalni rumunski predsednik - NATO raketni štit naziva SRAMOTOM, divi se Mađarskoj

NEZAVISNI ultradesničarski kandidat na predsedničkim izborima u Rumuniji Kalin Đorđesku osvojio je najviše glasova u prvom krugu i najveći je favorit za pobedu u drugom krugu, u koji će najverovatnije ići sa Elenom Lasčoni ispred partije "Save Romania Union" (USR).