FELJTON - NJEGOŠ POSVEĆUJE PESMU HRABRIM BJELOPAVLIĆAMA: Po mnogim istorisjim izvorima izraz Bovan je"služio kod starih Srba za oznaku idola
NEMA potpunih i sačuvanih podataka ni o tome kada je prvi put ovdje započelo da se gradi naselje. Petar Šobajić u svojoj knjizi „Bjelopavlići i Pješivci“ (objavljena prvi put u Beogradu 1920.godine) navodi da je selo gdje su živjeli Kadići „ostatak iz predhrišćanskog doba“ i dodaje , pozivajući se na K. Jirčeka, da je izraz Bovan „služio kod starih Srba za oznaku idola“.
U jednom manastirskom zapisu se navodi da su Kadići kao njegovi stanovnicii i vlasnici zemlje u cijelom kraju od Slatine i Međica do Rova i Rsojevića,, bili uzorni domaćini i ratnici na glasu , pa su i Turci izbjegavali sukobe sa njima, jer su bili izuzetno hrabri, složni kao braća, a u jedno vrijeme imali su i svoju četu. Po drugim podacima oni su organizovali i prvu crnogorsku „carinu“ na ovom dijelu puta za robe koje su karavani prenosili dalje u unutrašnjost i posebno prema Onogoštu, kako se u tursko vrijeme Nikšić zvao i po tom osnovu ubirali značajne prihode za sebe , a mnogo manje Crnogorski dvor i tu su počeci prvi nesporazuma. nesporazuma.
Do našeg vremena ostala je sačuvana priča da je u jednom trenutku ovdje živjelo od 90 do 130 domaćinstava, dok Petar Šobajić u svojoj etnografskoj studiji navodi je Bovan šezdesetih godina devetnaestog vijeka brojao 30 do 50 domova.
AKADEMIK Zoran Lakić u svojoj knjizi „Danilovgrad kroz istoriju“,(izdanje „Oktoih“ Podgorica i „“Štampar Makarije“ Beograd, 2011. godine), pišući o „surovom ubistvu i drakonskoj odmazdi“ za ubistvo knjaza Danila, navodi da je na Bovanu 1860. godine živjelo oko 70 domaćinstava. Momci su bili viđeni i po ljepoti - na daleko čuveni, dobri junaci i još bolji domaćini, navodi Lakić istorijske izvore iz toga doba i pričanje starih Bjelopavlića.
Da je riječ o velikom selu i velikom bratstvu ,možda najvećem u svom vremenu koje je živjelo u Bjelopavlićima ,svjedoče i ostaci desetina kamenih zidina, koje su 140 godina kasnije prekopavali potomci slavnih Kadića koji su tu živjeli prije nego je naselje opljačkano, popaljeno i i do temelja porušeno od strane knjaza Nikole i njegovih egzekutora , koje je predvodio njegov otac veliki vojvoda Mirko Petrović.Sve to u znak odmazde nad nedužnim narodom što Todor Kadić ubi knjaza Danila zbog sramote koju je nanio njegovom bratstvu, plemenu, ali i cijeloj Crnoj Gori.
OSTACI zidina koje se i danas vide potvrđuju da su tu živjeli vrlo agilni i sposobni ljudi, koju su uz to bili i prilično imućni , jer su za izgradnju svojih kuća od kamena dovodili sa mora majstore koji su odvajkada bili poznati kao graditelji najljepštih kuća i palata duž cijele jadranske obale.Zbog svega toga Bovan je i slovio kao pravi presto Brda (Bjelopavlića).
Najljepši opis sela Bovana iz toga vremena ,prije pogroma i odmah nakon tog strašnog čina , ostavio nam je Mićun Pavićević u svojoj knjizi „Na prelomu“ koju je sa dr Matom Hanžekovićem – Gabrijelom objavio u Zagrebu 1940. godine. U poglavlju „Osveta Kadićima“ , između ostalog. navodi da je tu živio „ najljepši soj bijele rase. . Kadići, plemići, vitezovi, napraviše od sela Bovana pravo viteško naselje, koje nalikovaše sredovječnim gradovima. Kule su bile od mramora i krečnog kamena, lijepo poređane, gotovo sve na dva sprata sa gvozdenim rešetkama na prozorima i dubrovačkim bravama na vratima. Iznad vrata su iz kamena isklesane zmije i orlovi. Sve bijaše uzorno obrađeno i njegovano.
Selo bijaše krcato šenice bjelice, a podrumi crvena vina i zlatna ulja. Ispod sela načičkani vinograd do vinograda, maslila do masline, smokva do smokve, jabuka do jabuke. Umnina i pitomina kao na kakvom ostvru Južne Italije. Stada pretilih ovaca i krda govedi pritisli drage i poljane, a konji sedlenici samo što ne vrište kao pomamni od zora i snage.
NA SAM prag sela, kao kula stražarnica, visoko se izdizala bukva, debela da je najduže ruke ne bi mogle ošapiti. Kao da ju je nevidljiva sila istrgnula od njehih drugarica, teških bukovih šuma, i amo prenijela i usadila. Tu bukvu selo je čuvalo, u njenu se hladu odmaralo. U njenu okrilju zbor su zborili i riječi činili izabranici i vođe plemena Kadići. Ali jednog dana, iznenada, bukva, stara preko dvije stotine godina, pade, iz korijena iščupana. Selo se kao pred nekom crnom slutnjom zbuni i poplaši. Krkota Gavrilov Kadić, junak i prvak, koji se bavio proricanjem iz pleća, reče:
- Naša se kuća iskopala!- Neće ostati traga ni u odive. „
Ta bukva na Bovanu pominje se i u drugim pričama o Todoru Kadiću i njegovim bratstvenicima, koje je do sada najcjelovitije obradio publicista i novinar Budo Simonović u knjizi koja je bila mnoge Kadiće i njihove prijatelje pravi putokaz do ognjišta predaka jer je ova tema dugo skrivana, ili pak stidljivo saopštavana.
NEKA baba proročica, kojoj niko ne navodi ime, navodno je rekla:
Dok je bukva na Bovan,
biće Bovan buzdovan,
a kad ona nestane
biće Bovan bazdovan...
Odavno je poznato da Bjelopavlići u vrijeme čestih buna i ratova vjekovima nijesu umirali u krevetu,već u bitkama za budućnost i slobodu svoga naroda.Priča se da su mnogi ovdje živjeli viteški za samo jedan dan. Dan u kojem će poginuti da ne bi umrli. Da bi nastavili da žive u svom djelu i uspomeni potomaka i zavičaja., kako zapisa u svojoj knjizi „Manastir Ždrebaonik“ profesor Milutin Veković.
Takvi su , uglavnom, bili i stari Kadići nastanjeni na Bovanu i u Frutku. Sloboda je za Bjelopavliće bila i ostala najviši planinski vrh Crne Gore, kazaće pjesnik Petar Đuranović .Za Kadiće posebno , jer su vazda bili sigurna brana svakoj najezdi turskoj.
Jedno vrijeme su imali i svoju četu koja je bila uvijek spremna za akciju.
NEPRESUŠNA junačka geneza cijelih Bjelopavlića i Kadića kao jednog od vodećih bratstava u njemu ,ako se imajuu vidu, razumljivo je zašto je mladi Njegoš jednu od svojih prvih pjesama upravo posvetio ovom plemenu.Riječ je o pjesmi „Bjelopavlicka“, objavljenoj u knjizi „Lijek Jarosti Turske“. Napisana je u akrostihu,jer od početnih slova svake rečenice tvori pjesmu.
Bjelopavlicka
Bojevi te teški odvojiše,
Jek pušakah svjetu proglasiše!
Lomeć Turke slobodu si stekla,
O nahijo i pleme viteško!
Podobilo Sparte, Kartagene,
A Srbaljah diko i pohvalo!
Veziri te mnogo velji pamte
Lijuć krvcu, s tobom se bijući
I pred tobom u trku bježeći;
Crne su im postavale majke –
Kako vazda tako i danas je. Amin , Bože, ko do tebe može!
STVARANjE CARINE
ZABELEŽENE su priče starih predaka da su Kadići upravo na Bovanu bilo započeli i stvaranje prve crnogorske carine u ovom dijelu zemlje, Od Boškovića i Kaluđerovića, koji su na njih bili ljubomorni, nijesu zazirali.Drugi su opet govorili da su do dolaska knjaza Danila na vlast bili kao i druga bratstva, jer odlučnost i hrabrost su dolazili do izražaja tek u bojevima i sudarima sa neprijateljem.
SUTRA: PRVI SUKOB KADIĆA SA KUĆOM PETROVIĆA
ALARMANTNO! "PRIPREMITE ZALIHE ZA 72 SATA": Evropa pred katastrofom, a ove zemlje u opasnosti
U IZVEŠTAJU o civilnoj i vojnoj spremnosti Evrope, koji je objavljen u sredu, navodi se kako bi stanovnici Evropske unije trebalo da prikupe zalihe neophodnih potrepština u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, piše "Njuzvik".
04. 11. 2024. u 16:15
PUTINU U POMOĆ STIŽE NAJELITNIJA VOJSKA: Šta je "Olujni korpus", jedna od najmoćnijih specijalnih jedinica na svetu
SEVERNOKOREJSKA pojačanja dolaze usred naznaka da se Rusija bori s popunjavanjem svojih snaga.
30. 10. 2024. u 12:37
KRILI LjUBAV: Bane Mojićević PRIZNAO za vezu sa Milenom Ćeranić
PEVAČ Bane Mojićević iznenadio priznanjem.
04. 11. 2024. u 13:02
Komentari (0)